Falački rat (1688-97), rat što ga je oko Falačke vodila Francuska protiv Augsburške lige (njem. car, Španjolska, Nizozemska, Švedska, neke njem. i tal. države) te Engleske (Velika alijansa). F. r. vodio se pretežno na kopnu; uključivanjem Engleske zbog franc. podrške bivšem kralju Jakovu II, rat je postao nastavak anglo-franc. ratova na moru koji su trajali 125 godina. Na početku rata Francuska je imala 77 linij.br. (među njima → Soleil Royal) i mnogo fregata; Engleska 99 linij. br., 26 brandera, 3 bombarde i 8 dr. brodova; Nizozemska 52 linij.br. i 32 fregate. U prvoj važnijoj pom. bitki 1689. u Bantryjskom zaljevu (Irska) engl. eskadra pretrpjela je velike gubitke i nije spriječila iskrcavanje franc. četa za podršku Jakovu II. U najvećoj pom. bitki F. r. kod Beachy Heada (1690) pobijedila je franc. flota (v-adm. A. H. de Tourville). U gusarskom ratu Francuzi su postigli znatan uspjeh; zaplijenili su više od 4000 brodova; istaknuo se J. Bart. U bitkama kod Barfleura i La Houguea 1692. poraz franc. flote bio je prekretnica na pom. ratištu; engl. adm. E. Russell probio je 1694. de Tourvilleovu opsadu Barcelone i blokirao ga u Toulonu; tako je oslabljena franc. flota na Sredozemlju. Nastavak krstaričkog rata, što ga je 1691. započeo de Tourville, vezujući anglo-niz. pom. snage (Campagne au large), donio je neuspjeh Francuskoj; mirom u Rijswijku (1697) Francuska je izgubila gotovo sav teritorij stečen mirom u Nijmegenu 1678 (→ Francusko-nizozemsko-španjolski rat 1674-78); Engleska je postala vodeća pom. i kolonijalna sila u Evropi.