- projekt -- abecedarij -- tražilica -- kontakt -

obala, morska, granični pojas kopna i mora čija se širina prema kontinentu odn. unutrašnjosti otoka poklapa s granicom morfološkog djelovanja valova, a prema moru s crtom najniže niske vode mor. mijena; vanjski (nadmorski) obalni pojas visoke obale poklapa se s vrhom klifa, a u niske i akumulacijske s prikopnenim rubom žala; unutrašnji obalni pojas njegov je abrazijski dio (abrazijska terasa), a iza njega je akumulacijski dio. Morfografska podjela: o. može biti nerazvedena (linijska) ili razvedena, strma ili blaga, visoka ili niska, konkordantna ili longitudinalna (pruža se osnovnim pravcem primorskog reljefa; jadranska i norveška o.), diskordantna ili transverzalna (poprečna na osnovni pravac pružanja kopnenog reljefa; z o. Male Azije i Škotske) i neutralna (geološka i reljefna struktura ne utječe na njezino pružanje). U morfogenetskom smislu ne postoji jedinstvena podjela; najšire je prihvaćena Johnsonova klasifikacija. Ingresivna ili potopljena obala nastaje spuštanjem kopna odn. izdizanjem mor. razine i prodiranjem mora duboko u kopno; može biti epirogentska (niz. obala, tip Watt), rasjedna (egejska), borana (dalmatinska), vulkanska (Havajsko otočje), fluvijalna (kala, šerm, rijas, estuarij, liman), glacijalna (fjordovska), krška, eolska ili dinska (ji kaspijska obala) i denudacijska obala. Regresivna ili izdignuta obala rijetka je; nastaje izdizanjem uravnjenog dijela obale koji je pokriven plitkim morem. Neutralna m. o. ne ovisi ni o spuštanju ni o izdizanju kopna odn. mor. razine; to je obala aluvijalnih nizina, deltasta, vulkanska, zoogena (koraljni grebeni i atoli) i fitogena (mangrovska) obala. Kompozitna m. o. nastaje spuštanjem i izdizanjem kopna. Vrlo mali dio obale pripada isključivo jednom tipu; za nastanak i oblikovanje najvećeg dijela obala karakterističan je kompleksni utjecaj različitih elemenata i faktora (jadranska obala: ingresivna borana, krška i fluvijalna - rijaska).