Žuto more

Žuto more (Huang Hai), rubno more Tihog oceana između Kine i Koreje; na jugu prelazi u Istočnokinesko more; 1 249 000 km²; duljina oko 550 M, širina oko 385 M; dubina do 100 m. Obale dobro razvedene; zaljevi: Korejski, Liaotunški (pinyin Liaodong) i Po Hai (Bo Hai) ili Chihlijski zaljev (u koji utječe rijeka Huang Ho); sr. površinska temp. mora zimi na s dijelu niža od 0 °C, a na j 6 ··· 8 °C, ljeti 25 ··· 26 °C; obale u Po Haiju i Liaotunškom zaljevu zimi se zaleđuju; slanost oko 30 ··· 33‰; amplituda mor. mijena oko 2,7 m (na z dijelu) do 9 m (na i dijelu); u i dio dolazi ogranak tople Tsushimske struje, a iz njegova z dijela izlazi hladna mor. struja. Preko Ž. m. vode plovidbeni putovi za luke si Kine i Mandžurije te za luke z korejske obale. Važnije luke: Tientsin (Tianyin), Lüta (Lüda) koju tvore Lüshun (bivši Port Arthur) i Talien (Darien), Tsingtao (Qingdao), Ch’inhuangtao (Qinhuangdao) i Weihai u Kini; Namp’o u DNR Koreji te Inch’ǒn, Kunsan i Mokp’o u Republici Koreji. – Za rusko-jap. rata pom. bitka (1904) između rus. Prve tihooceanske eskadre (adm. V. Witthöfft; 5 okl. br., 4 lake krs., 8 raz.), koja se pokušala probiti iz luke Port Arthura za Vladivostok, i jap. flote (adm. H. Togo; prva divizija imala je 6 jakih oklopnjača, a druga 2 okl. krst. i 3 krs.). Proboj nije uspio. Oštećen jap. adm. brod Mikasa i rus. adm. brod Cesarevič (poginuo admiral V. Witthöfft; brod uplovio u Tsingtao i raspremljen).