Alžir

Alžir, država u sz Africi s izlazom na Sredozemno more; 2 381 741 km²; 25 063 000 st. (1989): Arapi (83,5%), Berberi (16,1%) i Francuzi (0,4%); porast st. 2,9% (1980-85). Gl. grad Alžir (arap. El-Djezair, 1 687 579 st., 1987). Službeni Jezik arapski. Novčana jedinica alžirski dinar (1 DZD = 100 centima). Društveni bruto-proizvod 2400 $/st. (1983). A. zauzima usko primorje (Tell 60 ··· 150 km), Alžirsko visočje (Tell Atlas na i, Saharski Atlas na j) te Alžirsku Saharu (80% površine). Veće rijeke (vadi): Tafna, Sig, Habra, Cheliff, Seybouse i Medjerda. Jezera su slana: Oransko jezero (320 km²), Šot el Garbi, Šot el Hodna, Šot ech Chergui, Šot Melrhir. Obala duga 1183 km; na većem dijelu teško pristupačna (osobito između Bejaïje i Alžira); mnogobrojni polukružni zaljevi. Sredozemna klima u primorju, polupustinjska i pustinjska u unutrašnjosti; sr. zimska (januar) temp. 6,7 ··· 11,6 °C, ljetna (juli) 22,9 ··· 34,1 °C; oborine: 70 ··· 700 mm godišnje. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 20,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 20%, u uslužnim djelatnostima 59,7% st. Uzgaja se pšenica, zob, kukuruz, riža, krumpir, vinova loza, maslina, agrumi, evr. voće, datulje, duhan; znatna je proizvodnja pluta i halfe. Stočarstvo (1984): najviše je ovaca (14,7 mil.) i koza (3 mil.). Ribarstvo: 64 500 t (1983; najviše srdele i tune); 18 tvornica za preradbu ribe (gl. u Mers el Kébiru) i solionice; gl. ribar. luke: Oran (Ouahran), Mostaganem, Beni-Saf, Ghazaouet, Bou Ismail, Alžir, Cherchell. Rudarstvo: ležište nafte (29,2 mil. t, 1985) i zemnog plina (38 530 mil. m³, 1984; po rezervama 3. u svijetu), fosfata, željezne rude, urana, dijamanata; naftovodi vode do rafinerija i sredozemnih luka (Alžir, Arzew, Bejaia, Skikda) te Tunisa (Annaba, Skhira); plinovodi do Orana, Arzewa i Alžira. Tekstilna, cementna, prehr., metalna (automobili), kem. i petrokem. (umjetno gnojivo, kiseline) industrija; željezare. Gl. izvozni proizvodi: sirova nafta (84,2%), naftni derivati i zemni plin (14%). Vrijednost izvoza (1984): 12 795 mil. $ (EEZ 66,2%, SAD 17,1%, Japan 3,8%, SSSR, 0,7%). Vrijednost uvoza (1984): 10 284 mil. $ (Francuska 20,9%, SR Njemačka 13,9%, Italija 8,8%, Japan 7,3%, SAD 7%). Gl. luke: Arzew (izvoz plina), Bejaïa (izvoz nafte), Skikda (terminali za naftu i plin), Annaba (uvoz ugljena, izvoz željezne rude i fosfata) te Alžir, Oran (uvoz žitarica), Ghazaouet. Ukupan lučki promet (1984): 58,1 mil. t; ukrcaj 44,8, mil. t, iskrcaj 13,3 mil. t. Trgovačka flota (1986): 145 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 881 670 brt ili 2 495 126 m³; struktura: 17 tankera za naftu (119 079 brt) i 1 tanker za tekući teret (2238 brt), 8 LNG i LPG-brodova (433 550 brt), 4 BC-broda (57 494 brt), 4 za generalni teret (202 543 brt), 24 ribarska broda (2831 brt), 5 FP-brodova (43 406 brt), 1 opskrbni brod (173 brt), 36 tegljača (8909 brt), 1 istraživački brod (349 brt) i 5 netrg. brodova (2509 brt). Ratna mornarica: na čelu je komandant podređen sekretaru obrane; ukupno 6500 ljudi (700 oficira); flota (1986): 3 fr., 4 kor. (1 u gradnji), 7 p. br., 11 r. č., 6 top. (3), 2 m-1., 3 des. br. i 19 manjih br.; morn. zrakoplovstvo: 12 av.; obalna straža (19 brodova); gl. baze: Alžir, Annaba, Mers el Kébir. – Najstariji stanovnici berberski Numiđani (oko ← 5000); prvi kolonisti Feničani (Kartažani); sjedinjena numidska kraljevina ← 201; rim. kolonija od ← 46; do 7. st., kada postaje arapski, A. mijenja gospodare; od 1518. pod tur. suverenitetom (alž. luke bile su uporište berberskih gusara); 1830-47. A. osvaja Francuska (ustanci do 1881); narodnooslobodilačkom borbom (1954) izvojevao nezavisnost 1962 (1963. ustav Alžirske Demokratske Narodne Republike). Domaćin IV konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja (1973).