Austrougarska ratna mornarica

Austrougarska ratna mornarica, pom., mornaričko-zrakoplovne i riječne jedinice s bazama Austro-Ugarske Monarhije (18671918; prije toga, od 18. st., formira se i razvija kao austr. RM, čiji je najveći uspjeh pobjeda nad tal. flotom kod Visa, 1866). Gl. baza i Lučki admiralitet bili su u Puli, a riječna flotila imala je gl. bazu u Budimpešti; morn. zrakoplovstvo organizirano je u Puli 1911. U I svj. ratu flota je bila među prvih osam u svijetu. Borbeni brodovi: 17 b. br. (drednoti, preddrednoti, oklopnjače), 2 okl.krst., 12 krs., 28 raz., 74 velike torpilj., 45 malih torpilj. (m-1.), 17 podm.; izgubljeno: 2 b. br. (→ Premuda), 2 krs., 4 raz., 3 torpilj. i 8 podm. Riječna ratna flotila: 10 mon., 8 p. č., 5 naoružanih br., 3 m-p. i više pomoćnih br.; u ratu potopljena ili oštećena: 4 mon. (vraćeni u sastav), 3 p. č., 1 m-1. i 1 pomoćni br. (srp. vojska zaplijenila je 1 monitor). Morn. avijacija imala je 28 h-av., pilotsku školu u Puli i hidroplanske baze i uporišta u Puli, Trstu, Šibeniku i Draču; u toku rata 259 borbenih i školskih h-av.; ulaskom Italije u rat (maj 1915) formirana je Lagunska flotila naoružanih brodova i mornarički bataljon. Revoluc. i nacionalno-oslobodilački pokret 191718. posebno se osjetio u floti (→ Ustanak mornara u Boki kotorskoj). Nakon rata odredbama mirovnog ugovora u Saint Germainu (1919) austroug. flota podijeljena je između V. Britanije, Francuske, Italije, Kraljevine SHS, Grčke, Rumunjske i Portugala, a Dunavska ratna flotila između Kraljevine SHS, Rumunjske, Austrije, Madžarske i Međunarodne dunavske komisije. Kraljevina SHS dobila je 8 torpiljarki (4 od 250 t, 4 od 200 t) i 4 riječna monitora. Školovanje: 1802. u Veneciji je osn. Pomorska kadetska škola (postojale su i brodograđevna i artiljerijska škola); bivši franc. (napoleonski) Mornarički koledž reorganiziran je 1820. u Mornarički kadetski koledž (5 god.); ovaj je 1849. preseljen u Trst, a od 1852. preimenovan u Pomorsku akademiju (uveden njemački jezik); od 1857. Akademija radi u Rijeci (za ratova 1860-66. na fregati Venus – usidrenoj u Miljskom zaljevu; 1857-1914. i 1915-1918. preseljena je u unutrašnjost); školski brodovi: oklopnjača Budapest i raz. Satelit; nakon završetka školovanja pitomci su dobivali čin pom. kadeta. Podoficiri tehn. struke školovali su se u Strojarskoj podoficirskoj školi u Puli (osn. 1870); osnovno je školovanje poslije preuzela Strojarska škola za podmladak (u 3. god. pitomci su se usmjeravali u strojarsku ili električarsku struku); Brodarska škola u Puli (2 god.) osposobljavala je mornare koji su mogli postati i podoficiri pojedinih grana.