Azovsko more

traži dalje ...

Azovsko more, plitka zavala koju s Crnim morem povezuje Kerčki prolaz; 37 700 km², duga 185 Μ (SW-NE), široka 124 M; najveća dubina 14,5 m, na ušću rijeke Dona 1 m, u Kerčkom prolazu izjaružen kanal dubok 7,3 m; dno je muljevito, u pličinama pjeskovito. Obale su niske; uz z obalu pješčani prudovi, otočići i lagune (najveća je Sivaška laguna), uz j obalu grebeni; najbolje je razvedena s i i obala (Taganrogski zaljev); u jz dijelu, između Kerčkog i Arabatskog poluotoka (pješčani prud dug 100 km, od kopna odvojen Geničeskim prolazom) je Arabatski zaljev (250 km², dubine do 9 m); važniji otoci: Birjučij i Čerepaha. Klima kontinentalna; od maja do augusta puše Ν i NW vjetar; sr. temp. zraka u julu 23,5 ··· 24,5 °C, u decembru 0 ··· 6 °C; god. količina oborina 220 ··· 500 mm; sr. temp. površinske vode ljeti 26,8 °C; slanost 11 ··· 13‰; zimi je zaleđeno 3 ··· 4 mjeseca (debljina leda do 0,7 m). Mor. struje ulaze iz Crnog mora; smjer obrnut kretanju kazaljke na satu, brzina 0,39 ··· 0,54 čv; amplituda mor. mijena 0,25 ··· 0,50 cm. A. m. bogato je ribom (21% slatkovodne); prevladava kiljka, zatim sleđevi, jesetre, šarani, smuđevi i kečige. Važnije luke: Taganrog, Berdjansk, Ždanov, Geničesk.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Azovsko more. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/azovsko-more>.