Bangladeš

Bangladeš, država u i dijelu Indijskog poluotoka (j Azija) uz Bengalski zaljev; 143 998 km²; 112 757 000 st. (1989) ugl. Bengalaca (97,8%); porast st. 2,1% (1980-85). Gl. grad Dhaka (Dacca; 3 458 602 st., 1981), Službeni jezik bengalski, govori se i engleski. Novčana jedinica taka (1 BDT = 100 paisa). Društveni bruto-proizvod 130 $/st. (1983). B. obuhvaća močvarne nizine uz rijeku Ganges s deltom (44 000 km²), Jamunu (Brahmaputra) i Meghnu, ogranke gorja Khasija u s, gorje Lushai (2157 m) u si dijelovima te brežuljkasto područje oko Chittagonga. Monsunska klima s kišnim razdobljem za ljetnog monsuna (april-septembar) i suhim razdobljem za zimskog monsuna (oktobar-mart); god. količina oborina raste od z (1400 mm) prema i (3000 ··· 4000 mm, mjestimično do 12 000 mm); podneblje je, zbog visoke relativne vlažnosti (do 95%) i visoke temp. (ljeti do 35 °C), klimatski nepovoljno. Za izmjene monsuna (mart-april, septembaroktobar) česti su trop. cikloni. Najveći dio zemlje pripada porječju rijeka Gangesa i Jamune; Meghna odvodnjava si dio Burme. Obala duga 580 km ugl. pripada gangeskoj delti. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 53,6% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 9,6% te u uslužnim djelatnostima 36,8% st. Uzgaja se riža, pšenica, čaj, krumpir i slatki krumpir, arahidi, sezam, ananas, banana, duhan; znatna proizvodnja jute (733 000 t, 1984; 3. u svijetu), ugl. za izvoz (90% svj. izvoza). Šumarstvo: 32 mil. m³ (1983). Stočarstvo (1984): najviše goveda (36 mil.) i koza (12 mil.). Ribarstvo (1983): 728 500 t ugl. slatkovodne ribe. Ležišta zemnog plina (plinovodima povezana s Dhakom), nafte (si dio zemlje, područje Bengalskog zaljeva) i ugljena; iskorišćuju se ležišta soli. Tekstilna (preradba jute i pamuka), drvna i papirna, duhanska, prehrambena (šećerane, uljare), kem. i petrokem. (umjetno gnojivo, kiseline) industrija; crna metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: juta i proizvodi od jute (56%), koža i krzno (11%), čaj (9%). Vrijednost izvoza (1985): 999 mil. $ (Singapur 11%, SAD 10%, Japan 6%, Pakistan 5%, SSSR 5%, V. Britanija 5%). Vrijednost uvoza (1985): 2772 mil. $ (Japan 13%, Saudijska Arabija 9%, SAD 8%, NR Kina 5%). Prometna mreža: 21 401 km cesta (asfaltirano 12%) i 2883 km željezničke pruge. Međunar. aerodromi: Dhaka (Zia) i Chittagong. Unutrašnji plovni putovi dugi su 8340 km; njima se prevozi do 70% tereta u domaćem i međunar. prometu. Gl. riječna pristaništa: Dhaka, Narayanganj, Chandpur, Barisal i Khulna. Gl. morske luke: Chalna, Chittagong i Mangla. Ukupan lučki promet (1984): 8 mil. t; ukrcaj 1 mil. t, iskrcaj 7 mil. t. Trgovačka flota (1986): 274 broda (veća od 100 brt) s ukupno 378 563 brt ili 1 071 333 m³; struktura: 44 tankera za naftu (39 640 brt) i 1 za kemikalije (537 brt), 1 BC-brod (8211 brt), 109 brodova za generalni teret (281 032 brt), 2 putn.-teretna broda (12 249 brt), 2 broda za preradbu ribe (263 brt), 48 ribar. brodova (10621 brt), 20 FP-brodova (11 814 brt), 4 opskrbna broda (1560 brt), 32 tegljača (7750 brt), 3 jaružala (2906 brt), 4 istraživačka broda (904 brt), 4 netrg. broda (1076 brt). Ratna mornarica: na čelu je načelnik admiralštaba; ukupno 7500 ljudi; flota (1986): 3 fr., 4 rak. č., 4 t. č., 16 top., 8 p. br., 5 riječnih p. č., 1 š. br. Baze: Chittagong (morska), Khulna, Dhaka i Kaptai (riječne). – God. 1947. Indijski potkontinent – nakon brit. povlačenja – podijeljen je u dominione Pakistan i Indiju; pakistanski dio bivšeg autonomneg Bengala postao je pokrajinom Istočni Pakistan. Podređen gospodarski položaj i nezadovoljstvo središnjom vlasti rezultirali su pokretom za autonomiju (Awami-liga na čelu s Mujiburom Rahmanom); nakon otpora, represalija i građanskog rata proglašena je 1971. nezavisnost republike Bangladeša; formiranje nove države pomogla je Indija, koja je u ratu s Pakistanom bila zauzela Istočni Pakistan. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.