Engleski kanal

Engleski kanal ili La Manche, mor. prolaz između j engl. i s franc. obale; povezuje j dio Sjevernog mora s Atlantskim oceanom; dug 305 M, u Doverskim vratima širok 17 Μ, između otoka Ouessanta i Scillyja oko 80 M. Mor. dno postepeno se spušta od Doverskih vrata (dubina oko 30 m) prema z prilazu kanalu (dubina oko 100 m); na sredini E. k. je podmorska depresija Hurd (široka 1 ··· 1,6 M, duga 61 M); najveća je dubina 172 m kod otoka Alderneya (Kanalski otoci). Prosječna temp. zraka ljeti 18 °C, zimi 4 °C; ljeti prevladava umjereni W vjetar. Oluje česte u jesen i zimi (oktobar–mart). Magle česte, prema kontinentu broj dana s maglom raste (34 ··· 101); u z dijelu češće su u proljeće i ljeti; sr. površinska temp. mora ljeti do 16 °C, zimi do 9 °C; slanost 35 ··· 35,5‰. Mor. su mijene poludnevne, a anomalije znatne; plimni val dolazi iz Atlantskog oceana i kreće se prema N; u Doverskim vratima zbog sudara plimnog i stojnog vala (spojnica rt Beachy Head – rt Antifer) amplituda je 9,2 m (Cayeux, Francuska) odn. 7,3 m (Hastings, Engleska); najveća je kod Granvillea (17,7 m); u z dijelu kanala plimne struje teku prema ESE, a osečne WSW; brzina 1,5 ··· 3 čv; u i dijelu teku usporedo s obalom i skreću ulijevo; najjače su struje u Saintmaloskom zaljevu i u blizini rta Haguea (5 ··· 7 čv); za olujna vjetra plimne struje dosežu 6 ··· 7 čv (Portland) i 8 ··· l0 čv (Blanchard). Ogranak Golfske struje na ulazu u E. k. ima brzinu 3,5 čv, kod Dovera 3 ··· 5 čv; njoj se pripaja Ronnelova struja (1 ··· 1,5 čv). Najrazvijeniji je lov na sleđeve; lovi se i bakalar, ugori, skuše, iverci. Gl. luke: St. Malo, Cherbourg, Le Havre, Boulogne, Dieppe, Calais (Francuska) te Plymouth, Southampton, Dover, Newhaven (Engleska).