Fidži

Fidži, država u otočnoj skupini Fijiju (Viti) u jz dijelu Tihog oceana; 18 272 km²; obuhvaća 320 otoka (150 naseljenih): Viti Levu (10 497 km²), Vanua Levu (6534 km²), Taveuni (562 km²), Lau (410 km²), Kandavu (321 km²), Asua (231 km²), Koro (150 km²), Ngau (117 km²), Ovalu (111 km²); 758 000 st. (1989): Indijci (50,1%), Fidžijci (44,6%) te Evropljani, Rotumanci, Kinezi i dr. (5,3%); porast st. 2,1% (1975-80). Gl. grad Suva (69 481 st., 1986) na otoku Viti Levuu. Službeni jezik engleski, govore se hindski i fidžijski. Novčana jedinica fidžijski dolar (1 FJD = 100 centa). Društveni bruto-proizvod 1771 $/st. (1983). F. leži na gl. pom. putu Australija i Novi Zeland-Sjeverna Amerika. Veći su otoci građeni od vulkanskog i magmatskog materijala, a manji od koraljnih vapnenaca; okružuju ih koraljni grebeni s malo pogodnih prelaza za plovidbu; ukupna duljina obale 1129 km. Trop. klima; sr. temperatura oko 25 °C; oborine 2000 ··· 4000 mm; suho razdoblje maj–oktobar. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 40,6% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 11%, u uslužnim djelatnostima 48,4% st. Uzgaja se šećerna trska, kokosova palma, manioka, riža, slatki krumpir, banana, duhan, sisal. Stočarstvo: najviše goveda (158 000). Ribarstvo (1984): 11 587 t mor. organizama. Ležišta zlata, srebra i mangana. Prehr., cementna i duhanska industrija: proizvodnja sapuna i boja. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: šećer (49,4%), zlato (7,4%), kokosovo ulje (6,6%), riba (5,1%). Vrijednost izvoza (1985): 230 mil. $ (V. Britanija 29%, Australija 14%, SAD 10%, Malezija 8%, Novi Zeland 4%). Vrijednost uvoza (1985): 442 mil. $ (Australija 35%, Japan 16%, Novi Zeland 16%, Singapur 6%, V. Britanija 5%). Prometna mreža: 1062 km željezničke pruge (ugl. na plantažama šećerne trske) i 4494 km ceste (asfaltirano 13%). Međunar. aerodrom Nadi, 210 km sz od Suve. Gl. luke: Suva, Lautoka i Levuka na otoku Viti Levuu. Ukupan lučki promet (1984): 1 416 000 t; ukrcaj 588 000 t, iskrcaj 828 000 t. Trgovačka flota (1986): 56 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 29 954 brt ili 84 770 m³; struktura: 6 tankera za naftu (4933 brt), 2 LNG i LPG-broda (3484 brt), 9 brodova za generalni teret (10 806 brt), 2 putn.-teretna broda (420 brt), 5 ribar. brodova (620 brt), 18 FP-brodova (6710 brt), 3 opskrbna broda (1016 brt), 5 tegljača (817 brt), 1 istraživački brod (105 brt) i 5 netrg. brodova (1043 brt). Vojnopomorske snage (1986): oko 170 ljudi ;2 p.č., 3 m-l.; baze: Suva i Toga Leau. – Do otoka (Vanua Levu i Taveuni) prvi je 1643. doplovio niz. pomorac A. J. Tasman, a 1774. J. Cook. Od 1874. brit. su kolonija; 1970. postali su nezavisna država.