Filipinsko more

Filipinsko more, rubno more Tihog oceana, između Filipinskog, Marijanskog, Ryukyuanskog i Palauskog otočja; oko 1 mil. km²; u smjeru N–S dugo je 1566 M, u smjeru E–W široko 1296 M; srednja dubina 6000 m, a najveća u Ryukyuanskom (7507) i Filipinskom jarku (10 830 m). F. m. nalazi se u području NW (zimi) i SE (ljeti) monsuna i tajfuna (najčešći za izmjene monsunâ), ima vlažnu i vruću klimu; sr. temp. zraka 20 °C, najmanja u februaru (Guam, 25,9 °C; Yap, 27,2 °C), a najveća u junu (Guam, 25,9 °C; Yap, 28,1 °C); oborine: od 2313 mm (Guam) do 4504 mm (Ponape); sr. god. površinska temp. mora 28,8 °C, slanost 34,4‰. Val. mor. mijena dolazi iz Tihog oceana kroz prolaze mnogobrojnih otočja; mor. struje pod utjecajem su monsunâ; gl. struja teče uz i obalu otoka Mindanaa (smjer S) brzinom 4 ··· 6 čv, Sjevernopasatska struja (smjer E) brzinom 0,5 ··· 2 čv, Kuroshijska struja (smjer NE) brzinom 2 čv, a protustruja (smjer SW) brzinom 0,6 ··· 0,7 čv; u; dijelu mora teče Međupasatna povratna struja. Kroz F. m. prolaze plovidbeni putovi koji povezuju azij. luke (Manilu, Hong Kong, Shanghai) s lukama na z obali Sjeverne Amerike, s Havajima i Australijom. Gl. su luke na F. m.: Aparri, Tacloban, Legaspi i Tabaco (na i filipinskoj obali), Naha (Ryukyuansko otočje), Miyazaki (Kyūshū), Tomil (Karolini), Tinian i Saipan (Marijani). – Pom.-zračna bitka 19-20. 6. 1944. između jap. sastava (adm. J. Ozawa; 9 n. av., 5 b. br., 13 krs., 28 raz. i 430 av.) i amer. pom. snaga (adm. R. Spruance; 15 n. av., 7 b. br., 21 krs., 69 raz. i 791 av.). Nakon amer. desanta na otok Saipan najveća bitka nosača aviona u II svj. ratu; poraženi Japanci izgubili su 3 n. av. i 395 aviona (nisu se do kraja rata oporavili); amer. snage izgubile 130 aviona.