Gdańsk

traži dalje ...

Gdańsk (54°21' N; 18°39' E), luka i grad (468 400 st., 1986) u mrtvom kanalu rijeke Visle, 5 km z od njezina ušća u Baltičko more (Poljska); iza Szczecina najvažnija poljska luka, specijalizirana za promet sa zemljama SEV-a. Sastoji se od predluke (Newy Port), luke i lučke ekstenzije (Port Pólnocny ili Sjeverna luka) z od ulaza u luku. Duljina operativne obale iznosi oko 18 km; dubina mora 5,7 ··· 15,0 m u luci, 15 ··· 34 m na sidrištu. Sjeverna luka (dovršena 1983) služi za brodove za rasuti teret (nosivost do 100 000 dwt) i tankere (do 150 000 dwt). Vezovi za kontejnerske i ro-ro brodove; trajektna luka (od maja do oktobra međunar. trajektne veze s Helsinkijem, Stockholmom i Travemündeom); skladišta, dizalice; brodogradilište (7 plutajućih dokova). Izvozi se ugljen, umjetno gnojivo, željezo i čelik, drvo i drvenjača, sumpor, sol; uvozi se željezna ruda, nafta, južno voće, žitarice. God. lučki promet oko 18 mil. t. Aerodrom. – Slav. naseobina Gyddanzyc (997); 1308-1454. u vlasti Njemačkog reda, član Hanze i prometna luka, koja zatim postaje gl. poljskom lukom; 1793. i 1815. potpada pod Prusku i kao Danzig pod njem. je vlasti do 1919, kada postaje slobodan grad pod zaštitom Lige naroda; u carinskoj je uniji s Poljskom, koja upravlja lukom. Spor oko G., koji je Hitler htio anektirati, poslužio je kao izgovor za napad na Poljsku (1939); oslobođen 1945.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Gdańsk. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 9.6.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/gdansk>.