Hong Kong
traži dalje ...Hong Kong, kin. Xianggang, brit. krunska kolonija na ji obali Kine; 1061,72 km²; 5 602 000 st. (1987), ugl. Kineza (98,6%); porast st. 1,9% (1980-85). Gl. grad Victoria (590 771 st., 1981) na otoku Hong Kongu. Službeni jezici engleski i kineski (kantonški i mandarinski). Novčana jedinica hongkonški dolar (1 HKD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 6000 $/st. (1983). Kolonija se sastoji od istoimenog otoka (78,12 km²), otoka Stonecuttersa, poluotoka Kowloona (11,23 km²), niza manjih otočića te tzv. New Territories (972,37 km²) na kopnu. Suptrop. klima sa sunčanom i suhom zimom te vrućim i vlažnim ljetom; kišno razdoblje od maja do septembra. U poljoprivredi je zaposleno 1,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 44,2% st., a u raznim uslužnim djelatnostima 54,7% st. Uzgaja se riža, voće i povrće. Stočarstvo (1983): najviše svinja (0,5 mil.). Ribarstvo (1984): 192 000 t mor. i 8000 t slatkovodnih organizama. Ležišta željezne i volframske rude, grafita, kvarca i kaolina. Razvijena je tekstilna, elektrotehn. i elektron. (satovi, radio-aparati, računala), optička, prehr., kem. i petrokem., metalna, papirna i duhanska industrija; brodogradnja; industrija meh. igračaka. Gl. izvozni proizvodi: strojevi i transp. oprema (26%), odjeća (24%), tekstil (9%). Vrijednost izvoza (1985): 30 184 mil. $ (SAD 33%, NR Kina 18%, V. Britanija 5%, Japan 4%, SR Njemačka 4%). Vrijednost uvoza (1985): 29 705 mil. $ (NR Kina 26%, Japan 24%, SAD 11%, Tajvan 8%, Singapur 5%). Η. Κ. je jedno od najvećih svjetskih slobodnih carinskih područja; sjedište je mnogih međunar. banaka. Turizam (2 775 000 turista, 1983). Prometna mreža: 34 km željezničke pruge i 1239 km ceste (asfaltirano 100%). Međunarodni aerodrom Kai Tak (Kowloon). U međuotočnom moru gust je promet džunkama, motor. brodovima i lebdjelicama. Hongkonška luka leži na obalama kanala, između gradova Victorije i Kowloona. Godišnji lučki promet oko 45 mil. t; ukrcaj 12 mil. t, iskrcaj 31 mil. t. tereta. Trgovačka flota (1986): 416 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 8 179 670 brt ili 23 148 466 m³; struktura: 31 tanker za naftu (846 155 brt), 7 tankera za kemikalije (87 348 brt) i 2 za naftu i kemikalije (37 740 brt), 4 LNG i LPG broda (129 230 brt), 7 OB-brodova (1 202 432 brt), 141 BC-brod (4 887 192 brt), 5 brodova za generalni teret (428 987 brt), 21 kontejnerski brod (475 284 brt), 4 ribar. broda (990 brt), 95 FP-brodova (53 032 brt), 4 opskrbna broda (20 444 brt), 22 tegljača (6242 brt), 1 jaružalo (1154 brt), 17 netrgovačkih brodova (3340 brt). U H. K. je operativna baza brit. RM za pom. komunikacije u Indijskom oceanu i na Dalekom istoku; stalno baziran odred patrolnih br., odred morn.-des. pješadije i eskadron helikoptera. Hongkonške policijske snage raspolažu sa 50 p. č. i 12 dr. plovila. – H. K., koji se nalazio na strateškom i za trgovanje pogodnom mjestu, pripao je V. Britaniji nakon Opijumskog rata protiv Kine i postao 1843. brit. kolonija (1922. veliki štrajk lučkih radnika 1925-26. generalni protubrit. štrajk). God. 1941-45. pod jap. okupacijom. Nakon rata prosperirao kao posrednik u trgovini s NR Kinom, kojoj će prema sporazumu s V. Britanijom biti vraćen 1997.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Hong Kong. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.4.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/hong-kong>.