Lošinj

Lošinj, otok u zapadnom dijelu Kvarnera; 74,7 km²; 6688 st, (1981). Od otokâ Cresa dijele ga Lošinjski kanal i Osorski tjesnac (most na najužem dijelu), od otoka Unija, Srakana velih i Srakana malih Unijski kanal, a od Ilovika Ilovička vrata. Obala vrlo dobro razvedena (koeficijent razvedenosti 3,66); duljina obalne crte 112,2 km; najveći zaljev, Zaljev Malog Lošinja zaštićen je otočićima (Koludarc, obalno pom. svjetlo; Murtar, obalno pom. svjetlo). Najviši vrh otoka je Televrina u masivu Osoršćice (588 m). Gl. naselja: Mali Lošinj (5244 st., 1981, najveće naselje na jadranskim otocima), Veli Lošinj i Nerezine. Turizam; brodarstvo (Lošinjska plovidba); brodogradnja; poljoprivreda; ribarstvo. – L. je (uz Cres) jedan od najranije naseljenih jadranskih otoka; ← 1600. doselili su se Liburni. Uz lošinjske obale prolazio je → jantarski put; od ← 8. st. borbe Liburna s grč. pomorcima na Jadranu; u ← 2. st. pokorili su ih Rimljani (Osor utvrđena luka). Od ilir. doba potpadao pod različite vlasti kao i dr. hrv. otoci. Do kraja 16. st. isključivo ratarstvo i ribarstvo (uspon krajem 18. st.), koje je položilo temelj kasnijem usponu brodogradnje (prvi brodograditelj-kalafat Šimun Kovačić, 16. st.) i brodarstva; prvi poznati (17. st.) lošinjski pomorci bili su patron J. Gladulić, kap. D. Dundić i P. Petrina. Mali i Veli L. izrasli su u pom. središta (1754. imali su 7 velikih i 98 malih jedrenjaka); prvi veći domaći jedrenjak (Commercio, 300 t) sagrađen je u Velom L. 1799. God. 1806. od 5500 st. L. ima 1500 pomoraca, 300 većih brodova, 7 osiguravajućih društava, pom. školu, brodogradilište i luku. Bečka je vlada 8.10. 1814. Kvarnerske otoke stavila pod Pomorsku vlast u Trstu. U Malom L. sagrađen je 1824. brigantin Primo Lussignano (300 t). U 19. st. ide zlatno doba lošinjskog brodarstva i brodogradnje (poznate po izvrsnim prekooceanskim jedrenjacima); do 1895, kada je izgrađen posljednji drveni lošinjski jedrenjak, na lošinjskim je brodogradilištima izgrađeno više od 200 jedrenjaka (24 više od 1000t, a najveći je Imperatrice Elisabetta, 2500 t). U 19. st. brodarstvo se temeljilo na trgovanju crnomorskim žitom; njegovu usponu pridonijela je konjunktura za Krimskog rata; 1869: 127 brodova sa 73 860 t. Od 19. st. ribarstvo ustupa mjesto turizmu (posebno od 1892). Martinolićevo brodogradilište također je gradilo željezne jedrenjake i male parobrode; do 1913. sagrađeno je 50 brodova (posljednji 1916. bio je parobrod Beograd, 864 brt). God. 1914. L. je imao 21 parobrod (121 000 brt). U I svj. ratu radila su samo brodogradilišta M. Martinolića i O. Picinića; propalo je 40% brodova, a pod tal. vlašću (od 1920) lošinjsko brodarstvo je nazadovalo. Između dva rata u L. je radilo Martinolićevo odn. Tarrabochijino i Picinićevo brodogradilište; 1942. E. Kamilić osniva brodogradilište u Nerezinama; 1948. osn. je brodogradilište Lošinj. Prosperitet pomorstva u L. uvjetovao je i organizaciju školstva; nakon privatnih škola (prvi učitelji bili su I. i S. Vidulić, 1780) otvorena je na Malom L. 1861. samostalna nautička škola koja je 1867. dobila status gl. pom. škole; za tal. okupacije (1920-44) radio je Istituto tecnico nautico Nazario Sauro. God. 1945. počinje nov razvoj pomorskog školstva (Pom.-trg. akademija, Pomorski tehnikum, Srednjoškolski centar). – U II svj. ratu L. je prvi put bio oslobođen 23. 9. 1943. desantom Mornarice NOVJ. Skupa sa Cresom desantom je ponovno okupiran od Nijemaca (13. 11. 1943); važno uporište za akcije i obranu kvarnerskih otoka. Pripadnici NOP-a provode diverzantske akcije; miniranje pokretnog mosta kod Osora izvršila je 26/27. 9. 1944. ojačana četa morn, pješadije i flotila II POS-a (NB-13 Partizan i PČ-2). Lošinj i Cres bili su važna des. osnovica za završne operacije u Istri. U noći 19/20. 4. 1945. na oba su se otoka iskrcale desantne snage NOVJ (4586 vojnika 9. dalmatinske divizije i Kvarnerskog odreda mornaričke pješadije) pod zaštitom Kvarnerskog pom. sastava i brit. pom. snaga; prvi des. odred (3 m. j. i 5 savezničkih des. br.) oslobodio je Cres, a drugi (preko Osora) Lošinj (7 motornih jedrenjaka i 1 motorna splav); manji dio neprijat. vojnika uspio se povući u Istru. L. je oslobođen 21.4.1945.