Marijansko otočje

Marijansko otočje ili Marijani, prije Ladrones (13°14' ··· 20°33' Ν; 144°54' ··· 146°05' E), mikronezijska otočna skupina u z dijelu Tihog oceana; uz i i j rub M. o. pruža se Marijanski jarak, najdublji na svijetu (dubina Challenger 10 915 m). Otoci su od 1947. pod pokroviteljstvom UN i starateljstvom SAD (izuzetak je Guam – posjed SAD); obuhvaćaju 1018 km². Veći otoci: Guam (541 km²), Saipan (122 km²), Tinian (101 km²), Rota (83 km²), Pagan (48 km²), Anatahan (32 km²), Alamagan (11 km²), Farallon de Medinilla, Sarigan, Guguan, Asuncion, Agrihan (47 km²), Mang, Farallon de Pajaros; na Guamu živi oko 110 000 st. (1980), a na ostalim otocima oko 20 000 st.; stanovnici su Mikronezijci (Chamoro), Japanci i pripadnici oružanih snaga SAD (Guam). Otoci su koraljnog i vulkanskog podrijetla; aktivni vulkani na Farallon de Pajarosu, Alamaganu i Asuncionu; razvedene obale okružene koralj nim grebenima. Oceanska klima pod utjecajem pasatä; česti tajfuni. Ležišta fosfata (Guguan); stočarstvo; uzgoj kokosovih oraha, banana, kukuruza, manioke, tara; ribarstvo; rafinerije nafte (Guam); turizam. Gl. luke i naselja: Agaña i Apra (vojnopom. baza SAD) na Guamu i Garapan na Saipanu. – M. o. otkrio je 1521. Magellan; 1565. zaposjeli su ih Španjolci; Guam je 1899. predan SAD, a ostali otoci Njemačkoj. U I svj. ratu zaposjeli su ih Japanci, nakon rata jap. mandatno područje (osim Guama). U II svj. ratu Japanci su izgradili više pom.-zračnih baza. Desant amer. snaga uz sudjelovanje 5. flote (zapovjednik adm. R. Spruance; 130 000 vojnika, 535 br. i 2000 av.) izvršen je 1944; s grupa (adm. R. Turner) iskrcala se na Saipan (15.6.), a. j grupa (adm. R. Conollv) na Guam (21.6.); des. snage podržavala 58. eskadra (adm. M. Mitscher); jap. obrana (60 000 vojnika) svladana je 2. 8.1944.