Sijera Leone

Sijera Leone, država u z Africi s izlazom na Atlantski ocean ; 71 740 km²; 3 732 000 st. (1986): Mende (34,4%), Temne (31,3%), Kono (5,6%), Bullom (3,7%), Fulani (3,7%), Koranko (3,7%), Limba (3,7%), Kissi (2,5%), i dr.; porast st. 1,9% (1981-86). Gl. grad Freetown (496 776 st., 1985). Službeni jezik engleski, govori se i sudanskim jezicima (mende, temne, sušu, limba). Novčana jedinica leone (1 SLL = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 370 $/st. (1985). S.L. se sastoji od 30 ··· 60 km širokog atlantskog primorja, 300 ··· 400 m visokog unutrašnjeg pobrđa te planinskog sjevera (ogranci gvinejskoga gorja Fouta Djallona), sjeveroistoka (Lona, 1948 m) i istoka (Tingi, 1852 m). Razvedena obala (duga 402 km) s mnogobrojnim zaljevima (Fourah, Yawry), i estuarijskim riječnim ušćima. Najistaknutiji dio obale brdoviti je poluotok Sierra Leone (Picket Hill, 888 m). Pred obalom su Banansko i Turtleansko otočje te otoci Sherbro i Tasso. Rijeke teku prema atlantskoj obali; obiluju vodom, pa su plovne u donjem toku; veće rijeke: Great Scarcies, Little Scarcies, Rokel ili Seli (u donjem toku naziva se i Sierra Leone), Gbangbaia, Jong, Sewa, Wanje, Moa i Mano. Trop. klima s jednim kišnim (maj–oktobar) i jednim suhim (novembar–april) periodom; sr. god. temp. 21 ··· 28 °C; mart je najtopliji mjesec (do 37 °C); oborine: 2550 ··· 4200 mm; kišni maksimum u julu i augustu. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 7,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 31,3%, a u uslužnim djelatnostima 60,8% st. Uzgaja se riža, manioka, kukuruz, proso, sorgum, slatki krumpir, sezam, agrumi, arahidi, povrće, kava, kakaovac, uljna palma, džumbir, kokosova palma. Šumarstvo (1984): 7,6 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (330 000, od čega je ²/₃ ndamsko govedo (ndama), otporno na muhu ce-ce) i ovaca (320 000). Ribarstvo (1984): 52 500 t (70% mor. organizama; banga, srdela). Ležišta dijamanata, boksita, titanske i željezne rude i dr. Prehr. (ljuštionice riže, uljare, pogoni za konzerviranje ribe te proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića), drvna (pokućstvo), petrokem. (rafiniranje uvezene nafte), cementna i duhanska industrija; proizvodnja gumene obuće. Glavni izvozni proizvodi: dijamanti (34%), titanska ruda (16%), kakao (16%), boksit (14%), kava (9%), kopra (3%). Vrijednost izvoza (1985): 137 mil. $ (Nizozemska 16%, V. Britanija 12%, SAD 9%). Vrijednost uvoza (1985): 167 mil. $ (SR Njemačka 11%, V. Britanija 11%, Japan 6%). Prometna mreža: 84 km industr. pruge (prijevoz željezne rude do Pepela), 7459 km ceste (asfaltirano 16%) i 789 km unutrašnjih plovnih putova (rijeke su plovne ugl. od jula do septembra). Međunar. aerodrom (Lungi) u blizini gl. grada. Gl. luke: Freetown, Pepel (izvoz željezne rude), Bonthe i Point Sam (izvoz titanske rude i boksita). God. lučki promet oko 250 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 29 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 6979 brt ili 19 681 m³; struktura: 17 ribarskih brodova (2642 brt), 6 FP-brodova (2082 brt), 1 opskrbni brod i 5 tegljača (1537 brt). U sastavu vojnopom. snaga 150 ljudi; flota (1986): 2 p. č:, 3 des. plovila; baza: Freetown. – Od 1807. brit. krunska kolonija u primorju i od 1896. protektorat; nezavisna od 1961; republika je proglašena 1971. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.