Trinidad i Tobago
traži dalje ...Trinidad i Tobago, otočna država u Karipskom moru pred venezuelskom obalom; 5128 km² (Trinidad 4828 km², Tobago 300 km²); 1 261 000 st. (1989). Stanovnici su crnci (40,8%), Indijci (40,7%), bijelci (0,9%), Kinezi (0,5%) i dr. ; porast st. 1,7% (1981-86). Gl. grad Port-of-Spain (57 400 st., 1986) na Trinidadu. Službeni jezik engleski; govori se hindski i španjolski. Novčana jedinica trinidadskotobaški dolar (1 TTD = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 6010 $/st. (1985). Trinidad je od venezuelske obale odijeljen Zmajskim (Dragon; širok 10,4 M) i Zmijskim prolazom (Sierpe; 7,8 M). Gorski lanci (do 940 m) u s i j dijelu otoka s udolinom između; z i i obale razvedene (prirodne luke), s i j nerazvedene; uz s i j obalu koralj ni grebeni i prudovi. Tobago leži 18,2 M (33,8 km) sjeveroistočnije; izdužen u smjeru NE–SW; nerazvedena obala, oba otoka duga 362 km. Vlažna trop. klima; sr. zimska temp. 26 °C, ljetna 27 °C; najtopliji mjeseci (april, maj, oktobar) s temp, iznad 27 °C; oborine: 1800 mm (Tobago), 1700 ··· 2800 mm (Trinidad); dva godišnja doba: kišno (maj–januar) i suho. Rijeke su kratka toka, nepodesne za plovidbu; najveća Caroni (Trinidad). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 8,7% aktivnog st., u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 39,1%, a u uslužnim djelatnostima 52,2% st. Uzgaja se šećerna trska, kokosova palma, banane, agrumi, kakao vac, kava, riža, kukuruz. Nerazvijeno šumarstvo (57 000 m³, 1984). Stočarstvo (1984): najviše goveda (76 000), svinja (62 000) i koza (49 000); pčelarstvo. Ribarstvo (1984): 3552 t mor. organizama. Rudarstvo: ležišta nafte i zemnog plina (u primorju i podmorju) te prirodnog asfalta. Petrokem. i kern., prehr., tekstilna, kožna i duhanska industrija; montaža motor, vozila; proizvodnja elektron, sklopova; čeličana. Turizam (prihod 198 mil. $, 1984). Gl. izvozni proizvodi: nafta (46,7%), naftni derivati (32,6%), amonijak (7,6%), urea (2,4%), metanol (1,6%). Vrijednost izvoza (1986): 1376 mil. $ (SAD 63%, Italija 4%, V. Britanija 4%, Gvajana 4% Barbados 3%). Vrijednost uvoza (1986): 1333 mil. $ (SAD 38%, Japan 10%, V. Britanija 9%, Kanada 7%). Prometna mreža: 8327 km cesta. Međunar. aerodrom Port-of-Spain (Piarco); hidroplanska baza na Tobagu. Gl. luke: Port-of-Spain, Pointe-à-Pierre i Point Lisas (Trinidad) te Scarborough (Tobago). God. lučki promet oko 25 mil. t. – Trgovačka flota (1986): 51 brod (veći od 100 brt) s ukupno 19 381 brt ili 54 848 m³; struktura: 1 LNG odn. LPG-brod (205 brt), 7 brodova za opći teret (3673 brt), 21 ribar. brod (3135 brt), 4 FP-broda (7207 brt), 1 opskrbni brod (293 brt), 13 tegljača (3161 brt), 1 jaružalo i 1181 brt), 1 istraživački (100 brt) i 2 netrg. broda (426 brt/. Vojnopomorske snage čini obalna straža; oko 600 ljudi; flota (1987): 6 p. br., 7 p.č., 1 š. br.; 6 p. č. u sklopu policijskih snaga; baza: Staubles Bay. – Otoke je 1498. otkrio Kolumbo; poslije su bili gusarsko uporište. Britanci su stekli Tobago 1763, a Trinidad okupirali 1797; od 1958. kolonija u sklopu Zapadnoindijske Federacije, iz koje su istupili 1962. i proglasili nezavisnost; republika od 1976. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Trinidad i Tobago. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 22.6.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/trinidad-i-tobago>.