berberski gusari

berberski gusari, gusari sa s afr. obale. Kao organizirana sila javili su se sredinom 16. st. u državicama pod tur. suverenitetom, gdje su gusarenje i trgovina robljem bili važan izvor drž. prihoda i oblik borbe protiv kršćanstva. Gl. uporišta: Alžir, Annaba, Bejaia (gl. brodogradilište), Tripoli i Tunis. Poč. 17. st. flam. odmetnik Simon Danser uputio je b. g. u gradnju brodova na jedra (prije su plovili na galijama); dosegnuli su vrhunac moći i gusarenje proširili na Atlantski ocean (1631. opustošili irski grad Baltimore; doprli do Reykjavika). U 18. st. brit. i franc. odredi te niz. naoružani trg. brodovi na Sredozemnom moru ograničavali su gusarenje, ali b. g. i dalje raspolažu snažnom flotom (oko 50 brodova, do 50 topova). Prvi veći uspjeh protiv b. g. postigle su SAD 1801-05. i 1815-16; gusarenje b. g. prestaje s franc. osvajanjem Alžira (1830) i ekspedicijom protiv Maroka (1844).