otrovne morske životinje

otrovne morske životinje, mor. životinje koje dodirom, ubodom, ugrizom ili kao hrana uzrokuju oštećenje čovječjeg zdravlja. Na Jadranu su na dodir opasne ove životinje: spužve vrste Suberites domuncula; žarnjaci: portugiška galija (Physalia physalis), mor. osa (Chironex fleckeri), smeđa vlasulja (Anemonia sulcata); meduze: ušati klobuk (Aurelia auriata), golemi klobuk (Cotylorhiza tuberculata), mor. mjesečina (Pelagia noctiluca), mor. pluća (Rhisostoma pulmo), puževi (rod Conus i Terebrida); glavonošci: sipe, lignje i hobotnice; kolutićavci: crv pas (Hermodice carunculata), veliki crv (Eunice aphrodiotis), pisteica (Hermonia hystrix), mor. gusjenica (Aphrodite aculeata); bodljikaši: trop. i suptrop. trpovi i ježinci; ribe: žutulje (čavlara, šiba, ljubičnjača), golubanke (golub kosir, ćukan, uhan i dvonjuškić), pauci (žutac, crnac, bijelac i mrkulj), bežmek (Uranoscopus scaber), škrpine, škrpinice, škrpuni; opasan je ujed mor. zmija pomorčica (grupa Colubridae). Otrovno meso: cigua (Livona pica), kostorog (Balistes capriscus) i solinarka (Aphanius fasciatus). Otrovnu ikru u doba mriješćenja imaju štuke (Esox lucius), mrena (Barbus barbus), šaran (Cyprinus carpio), linjak (Tinea tinea), som (Silurus glanis) i grgeč (Perca fluviatilis). Otrovnu krv ima murina (Muraena helena), jegulja (Anguilla anguilla), ugor (Conger conger), linjak (Tinea vulgaris) i tunj (Thunnus thynnus). Otrovnu jetru imaju ribe iz nekoliko porodica (Scombridae, Serranidae, Sparidae i Trichodontidae). Otrovno je meso, krv i utroba nekih trop. mor. kornjača; u Jadran dolaze golema želva (Chelone mydas) i usminjača (Dermochelys coriacea). U užem smislu otrovne su praživotinje iz reda dinoflagelata koje svojom masovnom pojavom uzrokuju trovanje riba i dr. mor. organizama, pa i ljudi koji ih jedu.