platforma, morska

platforma, morska, pokretno ili nepokretno mor. postrojenje s ravnom i otvorenom palubom za istraživanje ili iskorišćivanje podmorja; postoje i platforme za skladištenje nafte (sabirna stanica), za skladištenje i pročišćivanje zemnog plina, za izgaranje plina (platforma baklja), za smještaj osoblja (platforma hotel) i platforme posebnih namjena. Istraživačka m.p., pokretno mor. postrojenje čelične strukture s ravnom palubom iznad mor. razine opremljeno za istraživačko bušenje podmorja; iznimno se upotrebljava kao proizvodna platforma. Izbor tipa platforme ovisi prvenstveno o mor. dubini: uronjiva i. m.p. pri bušenju donjim dijelom sjeda na dno (do 50 m dubine); samopodizna i. m.p. pri bušenju je preko 3-5 nogara oslonjena o mor. dno (redovito prodiru u mor. tlo); vertikalno pomicanje nogara hidraulično je ili električno, trup platforme za bušenja uvijek je iznad vode; poluuronjiva i. m.p. za bušenja djelomično je uronjena u vodu; na dubinama do 200 m pozicionira se u načelu s pomoću sidreno-priteznog uređaja; na većim dubinama pozicionira se dinamički (s pomoću posebnih propulzivnih uređaja). Mjesto istraživačke m. p. može se upotrijebiti brod za bušenje podmorja. Pokretna i. m. p. kao i brod za bušenje ima 6 stupnjeva slobode gibanja: 3 rotacijska (ljuljanje, posrtanje, zaošijanje) i 3 translatorna (zastajanje, zanošenje i poniranje). Proizvodna m.p., nepokretno ili plutajuće mor. postrojenje s ravnom palubom iznad mor. razine; opremljena je za bušenje mor. dna i iskorišćivanje bušotine; u odobalnim (offshore) djelatnostima s velike platforme može se izbušiti do 80 bušotina u smjerovima izvan vertikale; postolja platforme prevoze se baržama ili specijalnim brodovima (brod dok), sa njih porinjavaju i učvršćuju na mjestu bušenja; veća se izvode u suhim dokovima i zatim tegle do izabrane lokacije (betonska skupa s nadgrađem); p.m.p. s rešetkastim postoljem čelične je konstrukcije koja se proteže od mor. dna do iznad mor. razine; piloti zabijeni kroz nogare (uglovne cijevi) povezuju postolje s mor. dnom; na postolje se postavlja paluba s nadgrađem, bušaćim tornjem i opremom; u gravitacijske p.m.p. postolje (betonsko, rjeđe čelično) svojom masom učvršćuje platformu 0 mor. dno; dotegljena platforma u plutajućem stanju balastiranjem se potapa na mjestu bušenja; u p. m. p. sa zateznim kracima plutajuća platforma pričvršćena je o mor. dno s pomoću krakova (užad ili cijevi); p. m. p. tipa tornja s priponama redovito je čelična rešetkasta konstrukcija s ugrađenim uzgonskim tankovima. U proizvodne m. p. prevladava fiksna platforma s čeličnim rešetkastim postoljem; nadgrađe platforme oslanja se na postolje; u nadgrađu se nalaze uređaji za bušenje, uređaji za obradu, crpke za naftu ili plin i ostali uređaji i prostori za osoblje (do 300 ljudi). Nadgrađa za duboko more teže i po nekoliko desetina tisuća tona, a njihove površine, ugl. za smještaj osoblja, dosežu do 40 000 m². Donji dio nadgrađa mora se nalaziti iznad vrha najvećeg mogućeg vala za period od 100 god. (na Sjevernom moru razmak između donje palube i mor. razine iznosi 24,4 m). Na Sredozemlju (i tal. dio Jadranskog mora) gotovo su sve proizvodne platforme fiksnog tipa. – Prvo podmor. bušenje na otvorenom moru obavljeno je u Meksičkom zaljevu (1938). Prve odobalne fiksne proizvodne m. p. rešetkaste konstrukcije postavljene su također u Meksičkom zaljevu, uz luisiansku obalu (1947), na dubini 6 m; 1977. postavljena je najveća proizvodna m. p. Cognac na dubini 311 m (čelično postolje mase 33 000 t; visina 385 m; iznad mor. razine 74 m). Prodorom u veće dubine i otkrivanjem golemih nalazišta nafte i plina u Sjevernom moru započinje razvoj novih tipova platformi odn. njihovih postolja. Platforme INA-Naftaplin (Zagreb): Panon, Zagreb I i Labin.