ratna mornarica

ratna mornarica, vid OS namijenjen ratovanju na moru i rijekama; usklađivanjem borbenih aktivnosti s ciljem rata, osigurava svojoj zemlji što povoljnije uvjete vođenja rata u cjelini; u miru osigurava pom. interese vlastite zemlje (i saveznika) a protivnika odvraća od agresije. Pom. snage i njihova struktura zavise od politike i vojne doktrine, od mjesta i uloge RM u obrambenom sistemu i od pom. moći vlastite zemlje te protivnika i saveznika. – U početku su RM bile privremeno formirani sastavi trg. brodova na koje su ukrcavane vojne posade; zapovjednik flote bio je izravno podređen vladaru. Postupno su se formirali stalni flotni sastavi rat. brodova na čelu sa zapovjednikom flote; zapovjednik RM nalazio se uz vrhovnog zapovjednika (vladara), a bio je nadležan za bojnu gotovost i njezin razvoj, za razvoj brodogradilišta (arsenala), vojnopom. baza i pozadinskih jedinica, za obalnu obranu i dr. morn. ustanove nužne za izvršenje zadataka RM. Sve složeniji zadaci RM mijenjali su i njezinu organizaciju; formiraju se štabovi i dr. koordinacijska i planska tijela koja su nadležna za pom. politiku i rat. pripreme i objedinjavanje planova RM sa planovima saveznika, trg. mornarice, brodogradnje i ostale pom. privrede. Suvremenu RM tvori flota (u nekim zemljama i RRF), vojnopom. baza (s pozadinskim jedinicama i jedinicama obalne obrane), morn. avijacija, morn. pješadija (u sastavu obalne obrane, a u velikim je RM izdvojena), pom. granične jedinice i komanda RM; RM zaduženoj i za obalnu obranu a ne samo za baze, operativno su podređene i jedinice dr. vidova. Broj RM (s brodovima većim od 200 t) u stalnom je porastu (57 u 1976, a 73 u 1986); tonaža borbenih brodova povećana je od oko 9 300 000 t na oko 10 700 000 t. U tom je razdoblju podmorn. flota narasla od 2 600 000 t na 3 500 000 t (od ukupne tonaže borbenih brodova: zemlje Varšavskog ugovora 52%, NR Kina 44%, NATO 22,6%, ostale RM 16,5%).