pliskavice

pliskavice ili dupini (Delphinidae), porodica mor. sisavaca ribolika izgleda iz reda kitova (Cetacea), iz podreda kitova zubana (Odontoceti); prednji udovi su im pretvoreni u prsne peraje, a stražnji su zakržljali; nosni otvor nalazi se na vrhu glave; leđna peraja je razvijena, vilice izdužene, često s velikim brojem zubi, obično u obim vilicama. Žive u zajednicama u svim morima, a neke i u rijekama. Debeloglava p. (Globicephalus melas) debele je i okrugle glave; u prednjem dijelu vilice ima 40 slabih zuba; duga do 8 m. Živi u s Atlantiku, povremeno u Sredozemnome moru (i u Jadranu). Glavata p. (Grampus griseus) bez kljuna je, srpaste prsne peraje i visoke leđne peraje; ima svijetle pruge na leđima; duga do 4 m. Kozmopolit, stalna u Jadranu. Mala p. (Phocaena communis) kratke je i tupe glave bez kljuna; leđna je peraja trokutasta i niska; duljina tijela do 1,8 m. Živi u srednjem Atlantiku i Jadranu; iskorišćuje se meso, slanina i koža. Prava p. (Delphinus delphinus) vitka je tijela, duga čela, jasno rastavljena kljuna; duga do 2,3 m; nanosi štete ribarima; skače iz mora. Živi u Pacifiku, Atlantiku, Sredozemnome moru (i u Jadranu). Zove se i zločesti dupin. Sabljasta p. (Orcinus orca) napada sve u moru, osobito tuljane, mor. pse i manje kitove; duga 6 m. Živi u x Atlantiku. Velika ili dobra p. (Tursiops tursio) u svakoj vilici ima po 22 zuba; duga do 5 m; rado skače i igra se. Živi u Sjevernom moru, Atlantskom oceanu, Sredozemnome moru (i u Jadranu). – Pliskavica je čest motiv na ant. novcu (isejski novac iz ← 4. st.), na rim. reljefima, posudama, svjetiljkama i mozaicima, mnogo puta u društvu mor. božanstava, u renesansnom i baroknom slikarstvu i kiparstvu te u srednjovj. i novovjekovnoj heraldici.