Albanija

Albanija, država u jz dijelu Balkanskog poluotoka, na obali Jadranskog i Jonskog mora; 28 748 km²; 3 201 000 st. (1989); porast st. 2,3% (1980-85). Gl. grad Tirana (272 000 st., 1986). Službeni jezik albanski. Novčana jedinica lek (1 ALL = 100 qintara). Društveni bruto-proizvod 850 $/st. (1983). A. je gorovita zemlja; središnja ravnica uz Jadransko more najnaseljeniji je dio A. i njezina privr. okosnica. Rijeke: Bune (Bojana), Drini (Drim), Mati, Shkumbini, Semani, Vjosë. A. pripada dio Skadarskog (147,9 km²), Ohridskog (118,9 km²) i Prespanskog (49,4 km²) jezera. Slabo razvedena obala (na s dijelu niska i močvarna, na j visoka i strma) duga je 418 km; veći zaljevi: Drimski, Drački, Vlorski; otok Sazan (5,6 km²). Klima u primorju sredozemna; sr. zimska temp. (januar) 3,4 ··· 11,6 °C, ljetna temp. (juli) 19,8 ··· 24,8 °C; oborine 900 ··· 2500 mm. A. je najnerazvijenija evr. zemlja. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 50% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 24,3%, u uslužnim djelatnostima 25,7% aktivnog st. Uzgaja se pšenica, kukuruz, krumpir, šećerna repa, pamuk (17 000 t sirova pamuka i 8000 t vlakna, 1982), duhan; razvijeno maslinarstvo i vinogradarstvo, uzgoj agruma, voća i povrća. Stočarstvo (1984): najviše ovaca (1,2 mil.). Ribarstvo je razvijeno u lagunama, oko riječnih ušća, na Skadarskom i Ohridskom jezeru; prosječni god. ulov ribe 4000 t (cipal, srdela, skuša, jegulja te slatkovodne ribe: ukljeva i plašica); riba se prerađuje u Vlori. Iskorišćuju se ležišta kromne (0,9 mil. t, 1984; 3. u svijetu), niklene i bakrene rude te lignita, bitumena, nafte i zemnog plina. Prehr., kem., drvna, cementna, tekstilna, metalna industrija; preradba kože i duhana; crna i obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: rude i metali (54%), voće i povrće (23%), duhan i vuna (17%). Vrijednost izvoza (1980): 343 mil. $ (ČSSR 11%, SFRJ 10%, Italija 10%, Kina 8%, Poljska 7%, SR Njemačka 7%). Vrijednost uvoza (1980): 317 mil. $ (ČSSR 12%, SFRJ 12%, Kina 10%, Italija 8%, Poljska 8%, SR Njemačka 7%). Gl. luke: Durrës (Drač), Vlorë, Sarandë, Shëngjin (Sv. Ivan Meduanski). Ukupan lučki promet (1984): 870 000 t; ukrcaj 510 000 t, iskrcaj 360 000 t. Trgovačka flota (1986): 20 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 56 133 brt ili 156 856 m³; struktura: 17 brodova za generalni (opći) teret (54 894 brt), 2 ribar. broda (300 brt) i 1 jaružalo (939 brt). Ratna mornarica sastoji se od flote i obalne straže pod upravom ministarstva obrane: ukupno 3200 ljudi; flota (1986): 3 podm., 2 p. br., 6 top., 32 t. č., 9 p. č., 6 m-1. i 24 pomoćna broda; gl. baze: Durrës, Vlorë, Sazan, Sarandë, Shëngjin i Pasha Limani. – Državu Ilira, najstarijih stanovnika Α., srušili su ← 167. Rimljani; u 6 st. u zemlju prodiru Slaveni; između 7. i 14. st. mijenja gospodare (Bizant, Bugari, Normani, Epir, Srbija); tur. prodoru uspješno se (1443-68) odupirao Gjergj Kastriota Skenderbeg; poslije je pod tur. vlasti do ustanka za I balkanskog rata i proglašenja nezavisnosti 1912. Feudalni režim Ahmed-bega Zogua (kralj od 1928) – koji je A. otvorio tal. utjecaju i kapitalu – omogućio je Italiji da je 1939. okupira. Uz organizacijsku i materijalnu pomoć KPJ u A. se od 1941. organizirala borba protiv okupatora; 1946. proglašena je narodna republika. A. se 1948. pridružila napadu Informbiroa na Jugoslaviju (prekid diplomatskih odnosa 1950-54); kasniju normalizaciju odnosa ometala je polit. propagandna djelatnost alb. rukovodstva. God. 1961. povukla se iz SEV-a, a 1968. iz Varšavskog ugovora. Uključila se u Konferenciju balkanskih zemalja (1988) i u KESS (1990).