Amur

traži dalje ...

Amur (kin. pinyin Heilong Jiang), rijeka u i Aziji, duljina 2980 km; porječje 2 055 000 km²; nastaje sutokom rijeka Arguna i Šilke, utječe u Tatarski prolaz. Plovan cijelim tokom (na ušću brodovi do 3,5 m gaza, u unutrašnjosti 1 ··· 1,5 m gaza); najgušći je promet od Blagoveščenska do Nikolaevska na Amuru (1948 km). Gl. pristaništa: Habarovsk, Blagoveščensk, Komsomolsk na Amuru, Svobodni, Nikolaevsk na Amuru (SSSR), Aigun (Kina). Prevozi se nafta, drvo, ugljen, žitarice, cement. – Na A. je 1897. formirana rus. RRF (Amurska flotila), koja je 1910. imala 28 brodova. God 1917. organizirana je sovj. RRF protiv intervencionista i bjelogardijaca; 1929. u kin.-sovj. sukobu; u II svj. ratu imala je 3 brigade i nekoliko diviziona brodova i čamaca (podrška armiji na rijekama Sungariju i Usuriju u borbi protiv Japanaca).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Amur. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 3.5.2025. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/amur-rijeka>.