antena

antena, dio elektron. uređaja kojim se odašilju ili primaju prostorni elektromagn. valovi. Odašiljačka a. elektromagn. energiju, dovedenu napojnim vodom, pretvara u energiju zračenja, tj. u prostorne elektromagn. valove i zrači ih u atmosferu; prijemna a. djeluje obrnuto. Vrsta a. i njezin oblik uglavnom ovise ο njezinoj namjeni i frekvenciji zračenog odn. primljenog elektromagn. vala. Prema obliku dijagrama zračenja u vodoravnoj ravnini (zanemarujući promjenu zračenja po elevaciji) a. se dijele na neusmjerene i usmjerene, ovisno o tome da li istodobno zrače približno jednaku količinu energije u svim smjerovima ili je zračena energija usredotočena u ograničenu sektoru. A. uređaja za radio-navigaciju: Radiogoniometarska a. usmjerena je i najčešće je u obliku dvaju ukriženih okvira, promjera 1 ··· 1,5 m. Budući da su radne frekvencije radio-farova u dugovalnom i srednjovalnom području, i ova je a. znatno manja od valne duljine primarnih signala. A. navig. sistema omega, loran i Decca usmjerene su i obično su žičane ili štapne. Budući da ti sistemi rade u dugovalnom području, duljina a. znatno je manja od valne duljine signala koji primaju. Sistem satelitske navigacije Transit radi sa dvije funkcije signala (150 i 400 MHz) pa je konstrukcija tih a. slična neusmjerenim radio-antenama VHF i UHF područja; kada se ne traži visoka točnost, upotrebljava se radio-kanal od 400 MHz pa je a. izvedena u obliku rezonantnog monopola. A. brodskih radara: ako se izuzmu radari rat. brodova, ostali se brodovi služe radarima za navigaciju. Ti radari se služe elektromagn. valovima u području frekvencija 2000 ··· 10 000 MHz. A. tih radara tako su usmjerene da se zračena energija usredotočuje u snop širine nekoliko stupnjeva, ali zbog stalnog pokretanja a. radar može zračiti energiju u punom krugu (360 °C). A. navig. radara najčešće se izrađuju od valovoda s proredima (slot-a.); katkad se prave i a. s reflektorom koji formira nesimetričan antenski snop zračenja, širi po elevaciji nego po azimutu. A. se redovito napaja elektromagn. energijom pomoću valovoda. A. radio-uređaja za vezu: Brodovi upotrebljavaju radio-veze s vrlo širokim opsegom frekvencija pa su i a. za te veze veoma različite. Osim brod. a. za satelitske komunikacije, a. radio-uređaja najčešće su neusmjerene a samo iznimno usmjerene. A. srednjega valnog i kratkoga valnog područja (0,3 ··· 30 MHz) najčešće su žičane, štapne ili bične. U kratkovalnom području radio-antene su duge približno 1/4 valne duljine primanog signala. U tom opsegu frekvencija redovito se izrađuju posebne a. za radio-prijemnike, a posebne za predajnike. Duljina prijemne a. nije kritična, dok se predaj ne a. dovode u rezonanciju dodavanjem pasivnih induktiviteta i kapaciteta. U novije vrijeme za prijem se upotrebljavaju aktivne a.; u podnožju im je ugrađeno antensko pojačalo. Tako se duljina a. može znatno skratiti bez gubitka efikasnosti. U VHF i UHF području frekvencija (100 ··· 500 MHz) a. su uvijek rezonantne; izrađuju se u obliku monopola (dugih 1/4 valne duljine) ili dipola (dugih 1/2 valne duljine). Širokopojasnost takvih a. postiže se oblikom kojim se povećava promjer dipola. U tom opsegu frekvencija brod. a. su obično primopredajne (a. se prema potrebi preklapa s predajnika na prijemnik i obrnuto). Brodske a. za satelitske komunikacije: Brod. satelitske komunikacije služe se radnim frekvencijama od 1500 i 4000 MHz; za te frekvencije pretežno se upotrebljavaju usmjerene antene. Budući da se za pom. komunikacije upotrebljavaju geostacionarni sateliti, brod. a. se usmjeravaju prema njima i neovisno o kretanju broda automatski održavaju taj smjer. Brod. a. za satelitske komunikacije najčešće se izrađuju u obliku paraboličnog reflektora koji se pobuđuje iz primarnog izvora smještena u njegovu fokusu. Primarni izvor može biti rezonantna dipolna a. koja se napaja koaksijalnim kabelom ili je to ljevkasta a. napajana valovodom. Specijalne a.: A. na rat. brodovima koje se upotrebljavaju isključivo u vojne svrhe. Njihove su funkcije različite, rade u različitim frekvencijskim opsezima pa su im i oblici specifični. U tu grupu spadaju spiralne, helikoidne, log-periodične i sl. a. koje se upotrebljavaju u sistemima za elektron. izviđanje, motrenje, ometanje, upravljanje oružnim sistemima i sl. Karakteristike kao i oblici tih a. ovise o funkciji pa se međusobno znatno razlikuju.