Arapi

Arapi, sem. narodi podrijetlom s poluotoka Arabije. U 7 st. islam ih je sjedinio i oni su u nekoliko idućih stoljeća bili silna ekspanzionistička snaga. Razvili su znanost (matematika, astronomija) i bili najjača pom., trg. i voj. sila na Istoku. Do 650. osvojili su Perziju, Siriju, Palestinu i Egipat; 711. prešli su Gibraltar i postupno osvojili Španjolsku; Sredozemljem je oživjela trgovina, Indijski ocean postao je gotovo arap. more, uspostavljene su pom.-trg. veze s Indijom i Kinom. Protiv svoga pom. suparnika Bizanta A. su izgradili jaku flotu; oko sredine 7. st. osvajaju Cipar, Rodos, Kos i Khios; slijedilo je više pom. bitaka za arap. prodiranja prema Carigradu, koji unatoč opsadama 674-678. i 717-718. nisu uspjeli zauzeti. Na Zapadu su ih 732. zaustavili Franci pobjedom kod Poitiersa. U 9. st. A. (Saraceni) zauzeli su Kretu, Siciliju, Palermo, Messinu, Taranto, Bari i napadali Rim. Pobijedivši biz.-mlet. flotu Pietra Tradonica u Tarantskom zaljevu, arap. je flota prodrla 841. u s Jadran, pljačkala priobalje i palila mlet. brodove na moru; na povratku odred od 36 arap. brodova osvojio je Budvu, Rose (Boka kotorska) i Kotor. God. 842. A. su kod Suska porazili mlet. flotu; osvojili su Bari (846), Anconu (848) a uzalud su opsjedali Dubrovnik 866-867; Bari je vraćen 871. uz pomoć flote i vojske hrv. kneza Domagoja; 872. A. se osvećuju pljačkanjem dalmatinskih gradova i otoka Brača; 879. doprli su pred Mletke i napali Grado; potom slijede samo gusarski upadi. Za hrv. kralja Tomislava i njegovih prvih nasljednika prestaju arap. pohodi u Jadransko more. Nakon normanskog osvajanja Sicilije (11. st.) i početka križarskih ratova nestaje arap. opasnosti na Jadranu. Arap. vlast na Istoku srušili su Mongoli u 13. st., pa Turci na poč. 16. st.; iz Španjolske su potisnuti u 15 st. U 19. i 20. st. tekao je uspješan proces oslobađanja A. od tur. i evr. kolonijalne vlasti. Pod imenom A. danas podrazumijevamo ne samo pučanstvo Arabijskog poluotoka nego i sve stanovnike Sirije, Jordana, Palestine, Iraka, Egipta, Libanona, Sudana, Libije, Tunisa, Alžira, Maroka, Mauretanije i Zapadne Sahare čija je pradomovina Arabija a jezik arapski.