Argentina

Argentina, država na j Južne Amerike; 2 766 899 km²; 32 617 000 st. (1989). Uza stanovnike evr. podrijetla (98% španjolskog, talijanskog), u A. žive Indijanci, crnci, mulati i dr.; porast st. 1,3% (198085). Gl. grad Buenos Aires (2 098 001 st., Veliki Buenos Aires 9 677 200 st., 1980). Službeni jezik španjolski. Novčana jedinica austral (1 ARA = 1000 pesosa). Društveni bruto-proizvod 2030 $/st. (1983). A. je omeđena Andama na z, Brazilskim visočjem na si i Atlantskim oceanom na i. Između Anda (Aconcagua, 6960 m) i obale Atlantskog oceana pruža se visoki ravnjak Gran Chaco, golema travnjačka oblast Pampa i Patagonijska ploča. Gl. rijeke s dijela A. (Paraguay, Paraná i Uruguay) pripadaju porječju rijeke La Plate, a rijeke j dijela (Colorado, Negro, Chubut) izravno otječu u Atlantski ocean. Na 4989 km dugoj obali nalazi se estuarij rijeke La Plate i zaljevi: Bahía Bianca, San Matias, San Jorge, Bahía Grande. Klima varira od suptrop. na s do subantarktičke na j; sr. zimska temp. (juli) 2 ··· 8 °C, ljetna (januar) 9 ··· 28 °C. God. količina oborina smanjuje se od s (1200 mm) prema j (150 mm) te od i prema z (Ande). U pampama se vruć i vlažan Ν vjetar izmjenjuje s hladnim i suhim S i SW vjetrom pamperosom. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 12% aktivnog st.; u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 30,4%, a u uslužnim djelatnostima 57,6% st. Uzgaja se pšenica, kukuruz, sorgum, soja, zatim zob, riža, ječam, proso, krumpir, manioka, šećerna trska, čaj, herba mate, suncokret, pamuk, duhan. Šumarstvo (1983): 10,5 mil. m³ drva; dobivanje pluta i tanina. Stočarstvo (1984): najviše goveda (53,5 mil.) i ovaca (30 mil.). Ribarstvo (1983): 416 300 t ribe. Iskorišćuju se ležišta nafte (22,8 mil. t, 1985) i zemnog plina, fosfata, ugljena, uranove, željezne, živine, srebrne, cinkove i volframove rude te soli. Metalna (automobili, avioni, poljoprivredni strojevi), kem., petrokem., tekstilna, prehr., duhanska industrija; željezare. Gl. izvozni proizvodi: žitarice (36,9%), stočna hrana (8,2%), voće i povrće (7,4%), jestivo ulje (5,5%), naftni derivati (4,5%). Vrijednost izvoza (1985): 8396 mil. $ (SSSR 21%, SAD 10%, Nizozemska 9%, NR Kina 6%, Japan 5%, Brazil 5%, Italija 4%). Vrijednost uvoza (1985): 3814 mil. $ (SAD 22%, Brazil 15%, SR Njemačka 10%). Prometna mreža: 34 185 km željezničke pruge, 212 305 km cesta (asfaltirano 26%) i 50 000 km unutrašnjih vodenih putova; plovne rijeke: Paraná, Paraguay i Uruguay cijelim tokom kroz Α., Río Negro i Río Colorado u donjem i srednjem toku te Chubut u donjem toku. Međunar. aerodromi: Buenos Aires (Ezeiza), Córdoba, Mar del Plata, Mendoza, Rosario, Comodoro Rivadavia. Gl. mor. luke: Buenos Aires, La Plata i Bahía Blanca, Quequén, San Nicolás; naftni terminali: La Plata, Rosario, Comodoro Rivadavia, San Lorenzo i Campana. Ukupan lučki promet (1984): 40,8 mil. t; ukrcaj 35,2 mil. t, iskrcaj 5,6 mil. t. Trgovačka flota (1986): 454 broda (veća od 100 brt) s ukupno 2 117 017 brt ili 5 991 158 m³; struktura: 60 tankera za naftu (653 964 brt) i 1 za kemikalije (3567 brt), 4 LPG i LNG-broda (23 075 brt), 19 BC-brodova (514 617 brt), 88 brodova za generalni teret (713 521 brt), 1 teretno-putn. brod (5270 brt), 2 kontejnerska broda (15 956 brt), 2 broda za preradbu ribe (4264 brt), 173 ribar. broda (87 153 brt), 9 FP-brodova (14 389 brt), 5 opskrbnih brodova (2688 brt), 58 tegljača (20 458 brt), 16 jaružala (46 805 brt), 1 ledolomac (3640 brt), 15 netrg. brodova (7650 brt). Ratna mornarica: flota, morn. zrakoplovstvo, mora. pješadija i obalna straža; na čelu je zapovjednik RM; oko 30 000 ljudi (2000 oficira); flota (1986): 4 podm. (2 u planu), 1 n. av., 6 raz., 5 fr. (4), 6 p. br., 2 top., 2 t. č., 1 des.br., 6 m-l.; od morn. zrakoplovstva na brodovima je oko 40 av.; 4500 vojnika morn.-des. pješadije; gl. baze: Buenos Aires, Rio Santiago, Puerto Belgrano, Mar del Plata. – A. su otkrili španj. pomorci na poč. 16. st. (J. Díaz de Solís, 1516); P. de Mendoza osnovao je 1536. Buenos Aires, koji je 1776. postao gl. grad potkraljevstva La Plate; protušpanj. ustanak 1810. doveo je do proglašenja nezavisnosti 1816 (ustav federativne republike 1853). U I svj. ratu A. je neutralna; u II svj. ratu tek je 1945. objavila rat Trećem Reichu. Kasniji razvitak obilježuju unutrašnji stranački i klasni sukobi, nestabilne ekon. prilike, desničarski i vojni režimi. Nakon poraza u ratu s V. Britanijom (1982) ukinuto je izvanredno stanje i provedeni su parlamentarni izbori. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.