astronomska pozicija broda

traži dalje ...

astronomska pozicija broda, pozicija broda dobivena sjecištem dviju ili više astronomskih linija pozicijâ; geogr. koordinate pozicije mogu se odrediti grafički ili računski (s pomoću elektron. računala ili specijalnih naut.-astronomskih tablica). Pozicija je točnija što je visina motriočeva oka niža, visina opaženog neb. tijela veća od 10° (ali ne iznad 70°), razlika u azimutima Δω što bliža 90° (za 2 neb. tijela), 60° odn. 120° (za 3 neb. tijela), 90° odn. 180° (za 4 neb. tijela). A. p. b. istodobnim opažanjem: visine se mjere u istom trenutku ili u veoma kratkom razmaku (za brzinu broda 15 čv, do 5 min), izmjerene visine hi isprave se u prave hp; iz naut. godišnjaka dobiva se greenwički satni kut S (mjesni satni kut: s = S + λ) i deklinacija neb. tijela δ; na osnovi koordinata zbrojene Pz (φz, λz) ili izabrane pozicije Pi (φi, λi), mjesnog satnog kuta s i deklinacije δ računaju se azimuti ω i visine h opaženih neb. tijela; na kartu ili dijagram, polazeći od Pz odn. Pi, ucrtaju se linije azimuta neb. tijela, na njih nanesu odgovarajuće razlike visina Δ h = hp - hr (za negativno Δ h vrijednost se nanosi u smjeru suprotnom azimutu) i kroz tako dobivene točke povuku pravci pozicija; ako se tri pravca pozicija sijeku u istostraničan trokut, prava je pozicija u središtu upisane kružnice ih u Grebeovoj točki (→ trokut grešaka); točnija pozicija dobiva se crtanjem pravih pravaca pozicija (bisektrisa); u slučaju četiriju pravaca koji se ne sijeku u pravokutniku, pozicija je u sjecištu simetralâ pravokutnika (pravih pravaca pozicijâ). U slučaju velikih visina (h > 85°), točnija pozicija dobiva se crtanjem susljednih pravaca pozicijâ ili crtanjem → kružnicâ pozicijâ na karti; središte je kružnice geogr. pozicija neb. tijela, a polumjer zenitna daljina (z = 90° – hp); za Sunce je takav slučaj kad je geogr. širina manja od njegove deklinacije. A. p. b. opažanjima u vremenskom razmaku: pozicija se dobiva sjecištem pravca drugog opažanja s prvim pravcem pozicijâ prenijetim u smjeru kursa za prevaljeni put između prvog i drugog opažanja; drugo opažanje može biti od istog ili drugog neb. tijela pošto se azimut promijenio najmanje za 30°; pouzdanost pozicije ovisi o točnosti kursa i prevaljenog puta. Terestrička, radio ili radio-hiperbolna kontrolna linija pozicijâ pridonosi pouzdanosti astronomske pozicije (→ astronomska navigacija).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

astronomska pozicija broda. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/astronomska-pozicija-broda>.