atmosfera

atmosfera (grč.), plinovit omotač oko neb. tijela; u užem smislu zračni omotač oko Zemlje. A. u vertikalnom smjeru dijeli se na troposferu (u srednjim širinama do 11 km), stratosferu (11 ··· 40 km), mezosferu (40 ··· 80 km), termosferu (80 ··· 800 km) i egzosferu (iznad 800 km); iznad 200 km uvjeti su međuplanetarnog prostranstva; u horizontalnom smjeru atmosferu dijele zračne mase, ciklonalna i anticiklonalna zračna strujanja. Prema fiz. svojstvima: ba-rotropna a., dio atmosfere u kojoj su plohe konstantnog tlaka, temp. i gustoće međusobno paralelne; gustoća zraka ovisi samo o tlaku zraka; vjetar se ne mijenja s promjenom visine; takvo stanje može na ograničenom području trajati samo kraće; inače je a. baroklina; homogena a., fizikalno uvjetovan dio a. do oko 8 km visine; bez promjene intenziteta sile teže s geogr. širinom i visinom, temp. je u čitavoj a. 0 °C, gustoća zraka svuda konstantna (1,293 kg/m³); indiferentna a., statička indiferentnost dijela a. u kojemu je vertikalni gradijent temperature jednak adijabatskom gradijentu (1 °C na 100 m visinske razlike); ne postoje uvjeti za bilo kakva zračna strujanja; labilna a., labilno stanje dijela a. kada je vertikalni gradijent temp. veći od adijabatskog gradijenta; javljaju se vertikalna uzlazna strujanja (→ ciklona); slobodna a., dio a. u kojemu je zanemariv utjecaj trenja na gibanje zraka, tj. iznad sloja trenja; stabilna a., statička stabilnost promatranog dijela a. kada je vertikalni gradijent temp. manji od adijabatskog gradijenta; u a. postoji inverzija temp.; javljaju se slaba horizontalna i silazna vertikalna strujanja (→ anticiklona); standardna a., svojstva a. koja je usvojila Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (engl. International Civil Aviation Organization – ICAO); srednji je atmosferski tlak na morskoj razini 101,325 kPa = = 1013,25 mbar, a opadanje temp. po visini tropopauze do 6,5 °C/km.