Australski Savez

Australski Savez ili Australija, država na austral. kontinentu; 7 682 300 km²; obuhvaća i Tasmaniju, Božični otok (Christmas Island), Cocosko (Keelingovo) otočje), otoke Norfolk, Heard i Mc Donald te otoke u Koraljnom moru (Coringa i Willis, otoci Cato i Chilcot); 16 090 000 st. (1989), ugl. evr. podrijetla (najviše s anglosaskog područja; oko 150 000 jugosl. iseljenika); oko 145 000 domorodaca; porast st. 1,4% (1980-85). Gl. grad Canberra (285 800 st., 1986). Novčana jedinica austral. dolar (1 AUD = = 100 centa). Društveni bruto-proizvod 10 940 $/st. (1983). Na i kontinenta Veliko razvodno gorje (Great Dividing Range), na ji Modre planine (Blue Mountains) i Australske Alpe (Mt. Kosciusko, 2230 m), na j Flindersovo gorje. Unutrašnja zavala pretežno pustinjsko (Velika pješčana pustinja, Gibsonova pustinja i Velika Viktorijina pustinja) i stepsko područje. Gotovo 3/4 A. S. leži u vrućem tropskom (s dio) i suptrop. pojasu. U unutrašnjosti vlada suha kontinentalna klima s velikim dnevnim kolebanjem (do 30 °C), u jz dijelu sredozemna, a na ji umjerena; količina oborina opada od obale (oko 1500 mm) prema unutrašnjosti (manje od 250 mm); na i obali česti su trop. cikloni (willy-willy), a u ji dijelu jaki vjetrovi (buster). Obala duga 25 760 km, ugl. slabo razvedena; veći zaljevi: Carpentaria, Veliki australski zaljev (Great Australian Bight) te St. Vincent i Spencerov zaljev; uza si obalu Veliki koraljni greben (Great Barrier Reef) dug oko 2000 km. Gl. rijeka Murray-Darling. U unutrašnjosti slana jezera (Eyre, Amadeus) s rijekama koje presušuju (creeks). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 6,2%, u rudarstvu i industriji 25,6%, a u uslužnim djelatnostima 67,9% aktivnog st. Uzgaja se pšenica, ječam, zob, sorgum, kukuruz, šećerna trska, voće i povrće. Šumarstvo (1983): 16 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): ovce (139 mil.; 2. u svijetu), goveda (24,5 mil.). A. S. najveći je svj. proizvođač vune (423 800 t, 1983). Ribarstvo (1983): 168 580 t ugl. mor. ribe (losos, srdela, inćun, sled, crvena tuna, bakalar). Ležišta boksita (22 mil. t, 1984; 1. u svijetu) i željezne (80 mil. t, 1984), srebrne, kositrene, manganske, olovne, cinčane, antimonske, uranijske, niklene, titanske i cirkonijske rude, kamenog ugljena, nafte i zemnog plina. Crna i obojena metalurgija, brodogradnja, metalna (automobili, traktori, avioni, strojevi), tekstilna, kem., elektrotehn. i elektron. industrija. Gl. izvozni proizvodi: željezna ruda i sirovo željezo (17%), ugljen i koks (13%), žitarice (11%), vuna (8%), nemetali (6%), meso (6%), šećer i med (3%). Vrijednost izvoza (1985): 22 759 mil. $ (Japan 27%, SAD 11%, Novi Zeland 6%). Vrijednost uvoza (1985): 25 889 mil. $ (SAD 22%, Japan 22%, V. Britanija 7%, Novi Zeland 4%). Prometna mreža: 41 602 km željezničke pruge, 816 832 km ceste i 8368 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Sydney, Melbourne, Brisbane, Adelaide, Canberra, Perth. Gl. luke: Dampier, Port Hedland, Sydney, Melbourne, Gladstone, Newcastle, Port Kembla, Fremantle, Weipa, Geelong, Brisbane, Port Latta, Port Adelaide, Hobart, Whyalla. Ukupan lučki promet (1984): 232 mil. t; ukrcaj 210 mil. t, iskrcaj 22 mil. t. Trgovačka flota (1986): 673 broda (veća od 100 brt) s ukupno 2 368 462 brt ili 6 702 747 m³; struktura: 20 tankera za naftu (662 352 brt), 2 tankera za naftu i kemikalije (35 511 brt), 2 LPG i LNG-broda (14 482 brt), 28 BC-brodova (1 185 041 brt), 43 broda za generalni (opći) teret (183 231 brt), 3 kontejnerska broda (73 932 brt), 2 broda za prijevoz žive stoke (953 brt), 1 brod za preradbu ribe (549 brt), 252 ribar. broda (44 730 brt), 67 FP-brodova (47 426 brt), 25 opskrbnih brodova (20 872 brt), 171 tegljač (68 019 brt), 11 jaružala (21 486 brt), 10 istraživačkih brodova (5228 brt), 36 netrgovačkih brodova (40 650 brt). Ratnu mornaricu tvori flota i morn. zrakoplovstvo; na čelu je ministar obrane i mornarice; oko 15 000 ljudi; flota (1986): 6 podm., 3 raz., 10 fr., 20 p. br., 1 m-1., 1 des. br., 6 des. č. i oko 100 manjih brodova i čamaca; morn. zrakoplovstvo ima oko 70 letjelica; pom. baze: Sydney, Jervis Bay, Brisbane, Cairns, Darwin, Cockburn Sound i Westernport. – Α. je otkrivena u 17. st., a naseljivana od 18. st.; zbližavanjem pokrajina izrasla u ekon. pa državnu zajednicu Australski Savez sa statusom dominiona (1901); u I svj. ratu svojom su flotom Australci zauzeli njem. kolonije (Novu Gvineju, Bismarckove i Solomonske otoke), koje nakon rata dobivaju na upravu (do 1945); 1935. Australski Savez stječe nezavisnost u okviru Commonwealtha i u II svj. ratu bori se na savezničkoj strani. Član je ANZUS i ANZUK-pakta.