Austrija

Austrija, država u srednjoj Evropi; 83 849 km²; 7 555 000 st. (1989): Austrijanci (96,1%), Česi, Slovaci, Madžari, Poljaci, Talijani i dr.; u Gradišću (Burgenland) živi oko 25 000 Hrvata, a u Koruškoj (Kärnten) i Štajerskoj (Steiermark) oko 90 000 Slovenaca; porast st. 0,1% (1980-85). Gl. grad Beč (njem. Wien; 1 531 346 st., 1981). Službeni jezik njemački. Novčana jedinica austr. šiling (1 ATS = 100 groša). Društveni bruto-proizvod 8450 $/st. (1983). A. obuhvaća dvije prirodne cjeline: Istočne Alpe i rubne nizinske prostore (uz Dunav, oko Beča, Graza i Klagenfurta). Umjereno kontinentalna (nizine) i planinska (Alpe) klima; sr. temp. zimi (januar) – 2,6 °C do – 0,2 °C u nizini, – 13°C do – 10 °C u alpskim područjima; ljeti (juli) 16,7 ··· 18,1 °C, odn. 1 °C; godišnje oborine: 450 ··· 1000 mm u nizini, odn. oko 2000 mm u planinama; na sz Alpama puše topao i suh vjetar fen (Föhn). Rijeke: Dunav s pritocima (Inn, Traun, Enns, Mühl, Krems, Morava), Raab, Drava i Mura. Dunav je plovan 351 km (Passau-Bratislava), a povezan je s plovnim sistemom Rajna–Majna. Poznatija jezera: Hallstättersee, Traunsee, Attersee, Wörthersee, Ossiachersee; Austriji pripadaju i dijelovi Nežiderskog (Neusiedlersee) i Bodenskog (Bodensee) jezera. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 9,6%, u rudarstvu i industriji 28,9%, u uslužnim djelatnostima 61,5% aktivnog stanovništva. Uzgajaju se žitarice (najviše ječam i kukuruz), krumpir, vinova loza, voće, povrće, šećerna repa. Šumarstvo (1983): 13,6 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (3,9 mil.) i goveda (2,6 mil.; 60% krava muzarâ). Rudarstvo: iskorišćuju se ležišta nafte, zemnog plina, lignita, željezne, olovne i magnezijeve rude te kamene soli. Metalurgija, elektrometalurgija (proizvodnja aluminija iz uvezene rude), metalna (strojevi, prometna vozila), kem. (umjetna gnojiva, farmaceutski proizvodi), prehr., drvna (celuloza, papir) industrija; proizvodnja grafita, porculana, keramike, muzičkih instrumenata. Gl. izvozni proizvodi: strojevi (24%), željezo i čelik (9%), kemikalije (9%), tekstil (7%), metalna roba (5%), papir (5%), motorna vozila (5%). Vrijednost izvoza (1985): 17 239 mil.$ (SR Njemačka 31%, Italija 9%, Švicarska 7%). Vrijednost uvoza (1985): 20 986 mil. $ (SR Njemačka 41%, Italija 9%, Švicarska 5%). Turizam (9,7 mil. turista, 1983; prihod:. 5142 mil. $). Prometna mreža: 107 402 km cestâ (asfaltirano 100%; 1109 km auto-cesta), 6718 km željezničke pruge: 1733 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Beč (Schwechat), Linz, Salzburg, Graz, Innsbruck. Kroz A. prolazi naftovod Trst-Ingolstadt. Dunavska pristaništa: Linz, Beč, Krems; god. pristanišni promet oko 2 mil. t. Trgovačka mor. flota (1986): 26 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 124 794 brt ili 353 167 m³; struktura: 2 BC-broda (63 038 brt) i 24 broda za generalni teret (61 756 brt). Prekomor. promet obavlja se preko 19 evr. luka, osobito preko Hamburga, Rotterdama, Bremena, Trsta i Rijeke. – Austr. povijest počinje osnivanjem Istočne marke 803; pod Babenbergovcima (976-1246) počinje teritorijalno širenje Austrije, a pod Habsburgovcima (od 1278) ona izrasta u veliku evr. silu (od 1527. Habsburgovci su i hrv. kraljevi), čiji se teritorij od z Evrope do Balkana i Poljske mijenjao ovisno ο ženidbenoj politici i rat. uspjesima. Nakon sudjelovanja u protutur. i velikim evr. ratovima u 17. i 18. st., A. je u 19. st. bila potresana neriješenim nac. i socijalnim suprotnostima (nar. pokreti, revolucija 1848-49) i neuspjesima u ratovima s Francuskom i Italijom (1859) te Pruskom i Italijom (1866). Carstvo, reorganizirano 1867. u → Austro-Ugarsku Monarhiju, propalo je u I svj. ratu. God. 1918. formirana je Republika Austrija, koja je 1938. pripojena nacističkoj Njemačkoj. Nakon II svj. rata podijeljena je u 4 okupacijske zone; 1955. stekla je nezavisnost u predratnim granicama i bila obvezana na neutralnost.