Bahama

Bahama, država na Bahamskim otocima (Atlantski ocean), ji od Floride i s od Kube; 13 939 km²; 247 000 st. (1989), ugl. crnaca (72%); porast st. 1,8% (1980-85). Gl. grad Nassau na New Providenceu (135 437 st., 1985). Službeni jezik engleski. Novčana jedinica bahamski dolar (1 BSD = 100 centa). Društveni bruto-proizvod 4050 $/st. (1983). B. obuhvaća više od 700 otoka i otočića te više od 2000 hridi. Gl. otoci: Abaco (1023 km²), Andros (5957 km²), Inagua (1670 km²), Grand Bahama (1373 km²), Eleuthera (518 km²), Long Island (488 km²), Cat (388 km²), New Providence (207 km²), San Salvador (153 km²), Cay Lobos, Crooked Island, Acklins, Mayaguana. Otoci su građeni od koraljnih vapnenaca; duljina obale 3542 km. U međuotočnom moru mnogobrojni koraljni grebeni te Mala i Velika bahamska (duga 287 Μ) ρ ličina. Suptrop. klima; sr. zimska (februar) temp. 24,9 °C; ljetna (august) 27,8 °C; oborine: 1100 ··· 1350 mm; česti su trop. cikloni. U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 1,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 14,2% st., u uslužnim djelatnostima 83,9% st. Uzgoj šećerne trske, ananasa, avokada, limuna, sisala (proizvodnja hrane zadovoljava 20% domaćih potreba). Ribarstvo (1982): 4686 t mor. organizama, ugl. rakova i mor. kornjača. Prehr. (šećerane, destilerije ruma), cementna, farmaceutska i petrokem. (prerada uvezene nafte) industrija; proizvodnja mor. soli. Gl. privr. grana je turizam (1,9 mil. turista, 1982; prihod: 770 mil. $, 1983). Gl. izvozni proizvodi: naftni derivati (90%), kem. proizvodi (9%). Vrijednost izvoza (1985): 1431 mil. $ (SAD 41%, V. Britanija 7%, Kanada 4%). Vrijednost uvoza (1985): 2091 mil. $ (SAD 74%, V. Britanija 13%, Kanada 3%). Prometna mreža: 4100 km cesta (asfaltirano 43%). Gl. aerodromi Nassau i Freeport. Gl. luke: Nassau, Freeport, West End. Ukupan lučki promet (1984): 10,5 mil. t; ukrcaj 8,5 mil. t, iskrcaj 2 mil. t. Trgovačka flota (1986): 302 broda (veća od 100 brt) s ukupno 5 985 011 brt ili 16 937 581 m³; struktura: 71 tanker za naftu (4 111 092 brt), 7 za naftu i kemikalije (89 774 brt) te 5 za kemikalije (69 768 brt), 7 LNG i LPG-brodova (73 707 brt), 11 OB-brodova (563 743 brt), 17 BC-brodova (337 974 brt), 96 brodova za generalni teret (392 407 brt), 5 kontejnerskih brodova (52 472 brt), 9 ribar. brodova (1433 brt), 21 FP-brod (221 474 brt), 7 opskrbnih brodova (18 330 brt), 33 tegljača (17 574 brt), 1 jaružalo (283 brt), 1 brod za prijevoz stoke (388 brt), 2 istraživačka broda (1239 brt) i 9 netrg. brodova (34 362 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik OS; flota (1986): 1 p. br. i 14 p. č.; gl. baza Coral Harbour. – Prije Kolumbova dolaska (1492) Bahamski otoci bili su nastanjeni Indijancima, koje su Španjolci preselili na rad u rudnike na Hispanioli (današnji Haiti i Dominikanska Republika). Od 18. st. brit. kolonija; 1940. na otocima je izgrađena amer. vojnopom. i zrakoplovna baza. Ograničenu autonomiju stekli su 1964, a nezavisnost 1973.