barka
traži dalje ...barka (tal.). 1. Na i jadranskoj obali opći naziv (od 13. st.) za različite tipove manjih drvenih brodova (brodica), danas redovito otvorenih čamaca na vesla, s jedrom ili pomoćnim motorom. U Dubrovniku su (14-18. st.) bile poznate: b. šionica (ribarska), b. solarica (za prijevoz soli), b. bastašica (za prijevoz rasutih tereta). U Statutu grada Kotora (15. st.) opći naziv za brod (barcha). 2. Najveći brod. čamac u doba drvenih brodova (npr. na galiji). 3. Na rijekama: ribarska b., opalubljerio i pregrađeno drveno riječno plovilo (duljina 2 ··· 5 m) za čuvanje i prijevoz žive ribe na male udaljenosti; na palubi su grotla za vađenje ribe, a na bokovima provrti za strujanje vode i zraka; b. topovnjača, vrsta riječnoga rat. broda na vesla za borbu protiv obalnih baterija; topovnjača Dunavske armade (18. st.) imala je visoke bokove sa zaštitnim zidom, šatorom zaštićene veslačke klupe na palubi, 2 jarbola s latinskim jedrima, 12 topova, 55 čl. posade. Željezne b. t. naoružane topovima i haubicama gradile su se od 1847. za Šajkaški bataljon. 4. Tip tal. čamca (barca), najviše u upotrebi u Tršćanskom zaljevu; prevladava gradanska b. (barca di Građo), plosnata dna bez kobilice, konveksne pramčane statve i okruglaste krme; krmeni dio opalubljen; skidljiv jarbol s oglavnim jedrom; duljina oko 10 m, širina oko 2 m; ugl. se upotrebljava za ribarenje. Pozzuolijska b. (barca pozzolana) je tip ribar. čamca koji se ističe po kliperskom pramcu i oštroj krmi; ima skidljiv jarbol s latinskim jedrom i prečkom; duljina oko 9 m, širina 2,4 m; potječe iz Pozzuolija, a upotrebljava se u okolici Napulja. Prema namjeni razlikuju se ribar. b. (barca piscatoria), b. za lov koralja (barca coralibus), b. za prijevoz ljudi (barca a traghetto).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
barka. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/barka>.