Beograd

Beograd, gl. grad SFRJ i SR Srbije (1 087 955 st., 1981) i pristanište na desnoj obali Save i Dunava. Kult., privr. i industr. središte (kem., strojarska, prehr., tekstilna, kožna i dr. industrije). Najveće je jugosl. pristanište na Dunavu (pristanište na Savi sve manje važno). Duljina izgrađene operativne obale 2983 m, 121 000 m² zatvorenog i 814 000 m² otvorenog skladišnog prostora, dizalice (do 50 t); hladnjače, silosi i dr. Kombinirani kontejnerski terminal (riječni, željeznički i cestovni). God. pristanišni promet oko 3,5 mil. t (ugl. sirovi nemetali-minerali). Zimovnik u pristaništu; gornji bazen 940 m × 85 m; donji bazen 394 m × 85 m; zajednički ulaz širok 48 m; dubina 3 m; kapacitet oko 300 brodova. Bežanijski zimovnik nalazi se na lijevoj obali rijeke Save, 3 km od njezina ušća; veličina bazena 1000 m × 100 m, djelomično izgrađena obala (za oko 250 brodova). Kapetanija pristaništa u Beogradu (osn. 1883) nadzire Dunav (lijeva obala 1207 ··· 1154. km, desna 1136 ··· 1187. km), Savu (lijeva obala od ušća do 48. km, desna od ušća do 128. km i 163 ··· 175. km), Tamiš (desna obala 3 ··· 43. km), Kolubaru, Zapadnu Moravu, Južnu Moravu s njihovim pritocima. Radne organizacije: brodogradilište Tito; bagersko-brodarska plovidba Beograd; poduzeća luka i skladišta Beograd (1 plovni objekt 813,8 brt); brodogradilište Brodotehnika; RO za vodne putove Ivan Milutinovic; JRB; Beogradska plovidba; građevinsko poduzeće Mostogradnja (17 plovnih objekata s ukupno 3717 brt; 1986); uprava za brodarstvo Ribokombinat (11 plovnih objekata, 3601,3 brt); Ustanova za održavanje unutrašnjih plovnih putova. – Keltski i rim. Singidunum; pod slav. imenom javlja se od 878; priznaje bug. (9. i 10. st.), biz. (11. i 12. st.), srp. (1284-1319. i 1402-27) i ug. (povremeno od 11. do 16. st.) vlast; pod Turcima od 1521; za austr.-tur. ratova pod austr. vlasti 1688-90, 1718-39. i 1789-91. Beogradskim mirom proglašena je slobodna plovidba Dunavom (1739-88). U I srp. ustanku u rukama ustanika (1807-13). Sjedište srp. kneževine (od 1842) i kraljevine (od 1882). U I svj. ratu pod okupacijom austroug. vojske (1914. i 1915-18). Srpska vojska oslobodila ga 1. 11. 1918; gl. grad Kraljevine Jugoslavije. U aprilskom ratu 1941. teško oštećen bombardiranjem; 17.4. potpisana kapitulacija jugosl. vojske. B. postaje središte okupacijske uprave za Srbiju (poslije i kvislinške Nedićeve vlade). U B. od maja 1941. Politbiro CK KPJ s Titom na čelu rukovodi pripremama za ustanak; 22. 6. upućuje proglas za borbu, a 4. 7. 1941. donosi odluku o početku ustanka. Gl. štab NOPJ u septembru iz B. prelazi u z Srbiju. B. je u toku NOR-a pružao junački otpor okupatoru i kvislinzima. U koncentracijskim logorima mučeno je stotine tisuća rodoljuba (u Janicima strijeljano oko 80 000). U završnim operacijama (Beogradska operacija) oslobodile su ga jedinice NOVJ i Crvene armije 20. 10. 1944. B. postaje središte vojne i polit. vlasti nove Jugoslavije. Mjesto zasjedanja Prve konferencije nesvrstanih zemalja (1961).