bojni brod

bojni brod, rat. brod najveće ofenzivne i defenzivne moći; odličnih pom. svojstava, velike istisnine, velikog akcijskog radijusa, s najvećim kalibrom i dometom brod. artiljerije i najjačim brod. oklopom; do II svj. rata je predstavljao osnovu glavnine flotnih snaga velikih pom. sila pa se s pravom nazivao gl. brodom flote (capital ship); gl. mu je namjena borba protiv površinskih brodova svih veličina i vrsta te bombardiranje obalnih objekata. – Preteča b. br. bio je → linijski brod (druga pol. 16. st.); prvim b. br. smatra se Warrior (9200 t), porinut 1860; izgradnjom brit. b. br. Dreadnought (1906) počinje razdoblje novih b. br.; to je → drednot, odn. → superdrednot. Karakteristike b. br. u I svjetskom ratu: istisnina 18 000 ··· 32 000 t, brzina 21 ··· 25 čv; gl. artiljerija 8-12 topova od 280 ··· 381 mm, pomoćna 12-20 topova od 100 ··· 125 mm i 4-8 topova od 40 ··· 88 mm; debljina oklopa odgovarala je kalibru gl. artiljerije. Washingtonska pom. konferencija (1922) ograničila je gradnju (istisnina) i kalibar artiljerije b. br. Nakon Versailleskoga mirovnog ugovora Njemačka (1929) počinje izgradnju → džepnih bojnih brodova. U II svj. ratu b. br. postigao je vrhunac takt.-tehn. razvoja: istisnina do 45 000 t (SAD i V. Britanija) odn. 64 000 t (Japan, b. br. Yamato i Musashi); snaga pogonskih strojeva do 147 200 kW (200 000 KS), brzina 20 ··· 33 čv; glavna artiljerija kalibra do 406 mm (Japan, 457 mm), pomoćna 100 ··· 152 mm (oko 20 topova), do 140 p-av. topova i mitraljeza; oklop debljine 457 ··· 483 mm (oko 40% istisnine); više od 2000 čl. posade. Na kraju II svj. rata u službi je bilo 35 b. br.; većina je stavljena u rezervu ili raspremu (u jesen 1950). U SAD reaktiviran je b. br. Missouri (Korejski rat); zamijenili su ga b. br. Iowa i New Jersey (sudjelovao u Vijetnamskom ratu); u rezervnoj floti zadržana su samo 4 b. br. (tip Iowa; 3 reaktivirana 1981-85). Brod. artiljeriju velikog kalibra zamijenila su zrakoplovna borbena sredstva i brod. rakete, zbog čega su se b. br. prestali graditi.