bojni krstaš

bojni krstaš, rat. borbeni brod velike istisnine i brzine (veće ili jednake krstarici); gl. kalibar artiljerije sličan krs.; oklop slabiji od oklopa b. br. Prva 3 b. k. izgradila je 1907. V. Britanija po zamisli adm. J. Fishera (klasa Invincible, 17 250 t, kalibar gl. artiljerije 305 mm), zatim 1909. Njemačka (klasa Von der Tann, 19 400 t, kalibar 280 mm) i 1912. Japan (klasa Kongo, 27 500 t, kalibar 356 mm). U I svj. ratu b. k. upotrebljavali su se za zaštitu pom. komunikacija, za nasilno izviđanje u prethodnici glavnine flote, za podršku i borbu protiv krstaricâ, za art. napade na obalu i gonjenje → rejdera; brit. b. k. bili su naročito uspješni protiv njem. b. k. (bitka kod Falklanda) i njem. krs. (Jyllandska bitka). Odluke Washingtonske pom. konferencije (1922) odnosile su se i na b. k.; javile su se i nove koncepcije u gradnji b. br. Velike sile, u sklopu dopuštene kvote, zadržale su na račun b. k. više b. br. Između dva rata izvršene su rekonstrukcije b. k. pa su postali slični b. br. U poč. II svj. rata bilo ih je 7 (V. Britanija i Japan); u toku rata izgrađena su samo 2 (amer. tip Alaska; jaka p-av. artiljerija), kao protuteža njem. i jap. b. br. B. k. prestaju se graditi nakon II svj. rata (kao i b. br.) zbog efikasnosti avijacije. Posljednja 3 b. k. (brit. Renown, amer. Alaska i Guam) otpisana su odmah nakon II svj. rata. Najveći b. k. bio je brit. → Hood, a najbrži amer. Alaska.