Brazil

Brazil, država na si dijelu Južne Amerike s izlazom na Atlantski ocean; 8 511 965 km² (47,7% površine Južne Amerike); 153 992 000 st. (1989). Stanovnici su bijelci (53%, ugl. Portugalci 15%, Talijani 11%, Španjolci 10%, Nijemci 3%), mulati (22%), mestici (12%), crnci (11%), Japanci (0,8%), Indijanci (0,1%) i dr. (1,1%); porast st. 2,3% (1980-85). Glavni grad Brasilia (1 177 393 st., 1980). Službeni jezik portugalski. Novčana jedinica cruzeiro (1 BRC = = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 1890 $/st. (1983). B. se sastoji iz tri prirodne cjeline, staroga Gvajanskog gorja (Neblina, 3014 m) i nizine rijeke Amazone na s te prostranoga Brazilskog visočja (Bandeira, 2890 m) na j. Porječje Amazone (200 pritoka, 100 plovnih) obuhvaća 60% teritorija, La Plate (Paraná s Paraguayern) 17%, a 23% pripada porječju São Francisca i rijekama koje izravno utječu u Atlantski ocean. Nerazvedena obala duga 7400 km. Pred obalom je malo otoka; pučinski otoci: Fernando de Noronha, Trindade, Martin Vaz, São Paulo i São Pedro. Trop. klima; sr. godišnja temperatura viša od 20 °C; oborine: 1000 ··· 1500 mm, dolina rijeke Amazone 3000 ··· 4000 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 27,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 25,3%, u uslužnim djelatnostima 47,5% st. B. je poslije SAD najveći svj. izvoznik hrane. Uzgaja se kasava, kukuruz, soja, riža, šećerna trska, pšenica, kava (1,7 mil. t, 1983; 1. u svijetu), duhan, kakaovac, arahidi, agrumi, banane i dr. Šumarstvo (1983): 222 mil. m³ drva (35 000 t kaučuka). Stočarstvo (1984): goveda (132,8 mil.), svinje (33 mil.) i ovce (17,5 mil.). Ribarstvo (1983): 844 500 t, uglavnom mor. organizama. Ležišta željezne, manganske, bakrene, uranske, titanske, volframske, niklene, kromove i dr. ruda, te boksita, ugljena, zlata, srebra, platine, olova, soli, nafte i zemnog plina. Prehr., tekstilna, duhanska, kem. i petrokem., strojna i elektrotehn. industrija; proizvodnja guma, kaučuka, pneumatika, plastičnih masa, traktora, motor. vozila; crna i obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: hrana (38,1%; kava 9,9%, stoka i meso 9%, kakao 2,8%, šećer 2,6%, riba 0,6%), ruda (13,3%), željezo i čelik (7,8%), strojevi (5,1%), tekstil i odjeća (4,9%), motor. vozila (4,7%), kem. proizvodi (4,1%). Vrijednost izvoza (1985): 25 639 mil. $ (SAD 22,8%, Japan 6,5%, Nizozemska 5,7%). Vrijednost uvoza (1985): 14 346 mil. $ (SAD 15,4%, Saudijska Arabija 14,4%, Irak 13,4%, SR Njemačka 4,6%, Venezuela 4,3%, Japan 3,6%, NR Kina 3,5%). Prometna mreža: 1 141 605 km cesta (asfaltirano 7%); Panamerička autocesta duga 6625 km, Transamazonska 5500 km (od peruanske granice do Recifea i João Pessoe); željeznička mreža duga 29 207 km. Od oko 1500 aerodroma 21 je međunarodni (Rio de Janeiro, São Paulo i dr.). Unutrašnja plovidba odvija se na 42 702 km riječnih putova; Amazonom (od ušća do Iquitosa u Peruu, 3680 km; za prekooceanske brodove do Manáusa, 1600 km), Paranom i São Franciscom godišnje se preveze oko 4,5 mil. t tereta. Gl. luke (od 36 većih): Santos (izvoz kave), Rio de Janeiro, Paranaguá, Recife i Vitória s Tubarãom (izvoz željezne rude); ostale velike luke: Santana (izvoz manganske rude), Maceió (šećer), IIhéus (izvoz kakaa), São Sebastião i Madre de Jesus (uvoz nafte). Ukupan lučki promet (1984): 196 mil. t; ukrcaj 142 mil. t, iskrcaj 54 mil. t. Trgovačka flota (1986): 697 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 6 212 287 brt ili 17 580 772 m³; struktura: 63 tankera za naftu (1 877 026 brt), 12 tankera za kemikalije (134 496 brt) i 4 tankera za naftu i kemikalije (60 652 brt), 12 LNG i LPG-brodova (49 349 brt), 14 OBbrodova (1 101 391 brt), 78 BC-brodova (1 700 859 brt), 228 brodova za generalni teret (1 064 537 brt), 2 putn.-teretna broda (2314 brt), 4 kontejnerska broda (87 555 brt), 1 brod za cestovna vozila (498 brt), 74 ribar. broda (12 brt), 25 FP-brodova (25 500 brt), 34 opskrbna broda (20 349 brt), 114 tegljača (36 023 brt), 6 jaružala (19 472 brt), 1 brod za prijevoz stoke (569 brt), 3 istraživačka (3023 brt), 22 netrg. broda (15 728 brt). Ratna mornarica je pod upravom ministra mornarice; flota (1986): 7 podm. (2 u planu), 1 n. av., 10 raz., 6 fr. (4), 10 p. br., 6 p. č., 6 m-l., 2 des. br., 35 des. č., 6 š. br., 23 transp. br.; riječna rat. flotila: 1 mon., 11 p. br. i 10 p. č.; morn. pješadija: 14 500 vojnika; morn. zrakoplovstvo: oko 130 letjelica i 2500 ljudi; ukupno 50 000 ljudi. Vojnopom. baze: Rio de Janeiro, Aratu, Belém, Natal, Ladário, São Pedro i Rio Negro. – Β. su 1500. zaposjeli Portugalci (P. A. Cabral); do poč. 18. st. Francuzi i Nizozemci nastojali su bez trajnijih uspjeha prodrijeti u zemlju. Od 1714. port. potkraljevstvo; od 1815. kraljevina u realnoj uniji s Portugalom. Borba za nezavisnost dovela je do proglašenja B. ustavnim carstvom (1822-89), koje je oboreno 1889. U I i II svj. ratu (od 1942) na strani je Saveznika. Od 1930. Brazilom vladaju uglavnom diktatorski režimi. Pokušaje predsjednika Kubitcheka, Quadrosa i Goularta (1956-64) u provođenju ekonomske i društvene reforme onemogućili su desničarski režimi vojnog tipa.