brodarstvo

brodarstvo, privredna djelatnost prijevoza robe i ljudi brodom. Morsko b., promet robe i putnika u prekomor. i obalnoj plovidbi; dijeli se na teretno i putn., a prema organizaciji i uvjetima privređivanja na linij., slobodno i tankersko brodarstvo. U linij. b. brodovi plove na određenoj relaciji prema utvrđenom plovidbenom redu, ne iskorišćuju se punim kapacitetom; teretni brodovi nude dijelove brod. prostora za različite vrste tereta uz linij. uvjete prijevoza; tržište je ovisno o potražnji, vozarinski stavovi objavljuju se kao tarife i primjenjuju se za dulje razdoblje; u formiranju vozarina izraženiji su interesi brodara; prijevoz stvarî ugovara se zaključnicom. Upotrebljavaju se brodovi za prijevoz generalnog tereta, kontejnerski brodovi, brodovi za paletizirani teret, ro-ro i LASH-brodovi. U slobodnom b. brodovi u potrazi za teretom plove slobodnim, ekonomski najpovoljnijim rutama; redovito se iskorišćuju punim kapacitetom na osnovi brodarskog ugovora; tržište je relativno konkurentno, a stanje na tržištu izravno utječe na visinu vozarine; gl. tipovi broda: klasični tramperi, brodovi za masovni i za kombinirani masovni teret. U tankerskom b. prevozi se nafta i njezini derivati prema dugoročnim ugovorima na vrijeme, rjeđe za određeno putovanje; brodovi plove plovidbenim pravcima između zemalja proizvođača i gl. zemalja prerađivača odn. velikih potrošača nafte; redovito se iskorišćuju punim kapacitetom; na visinu vozarina može jače djelovati krcatelj. Upotrebljavaju se tankeri za naftu i naftne derivate, brodovi za kemikalije i za plin (LNG i LPG-brodovi). Da brodovi ne bi u povratku plovili prazni, sve se više upotrebljavaju brodovi za kombinirani masovni teret (OBO-brodovi). Unutrašnje ili riječno b., promet robe i putnika brodovima unutrašnje plovidbe na rijekama, unutrašnjim kanalima i jezerima.