brodogradilište
traži dalje ...brodogradilište, industr. RO za gradnju ili popravak brodova i dr. plovnih objekata. B. se dijeli na proizvodne pogone potrebne za odvijanje određenih faza brodograđevnog proizvodnog procesa. Brodograđevni pogon obuhvaća odjele za gradnju trupa: skladište Umova i profilâ (predobrada: ravnanje, čišćenje i temeljno bojenje), trasersku salu (crtanje linija broda; sve više se upotrebljava automatska obrada), radionicu za obradu limova i profilâ (obilježavanje, rezanje, savijanje), montažnu radionicu (izradba odn. predmontaža sekcija trupa, montaža odn. gradnja manjih brodova), skladište sekcijâ, navozi, suhi dokovi i sinhroni liftovi (mjesta gdje se gradi brod). Opremno-montažni pogon obuhvaća radionice za izradbu dijelova brod. opreme (kotlovska, cjevarska, bravarska, limarska, električarska, stolarska, tesarska, mehaničarska, izolacijsko-bojadisarska, užarsko-jedrarska, tapetarska radionica, te ljevaonica i modelarnica). Pomoćni pogon obuhvaća radionice koje ne sudjeluju izravno u procesu gradnje broda, ali su nužne da bi se on uspješno odvijao; tu spadaju radionice za održavanje pogona, energetika, alatnica, pomoćna skladišta, sredstva unutrašnjeg transporta s garažama, plovni park i mornarska radionica (služi pom.-tehn. osoblju). Za unutrašnji transport služe vagoni na industr. željezničkom kolosijeku, cestovne prikolice (na vlastiti pogon ili s vučnim traktom; nosivost 5 ··· 400 t), dizalice (mosna – u radionicama 5 ··· 80 t, u halama za izradbu sekcijâ do 100 t; portalna – za sekcije i opremu 100 ··· 2000 t; autodizalice u skladištima 2 ··· 25 t; plovna 10 ··· 150 t), autokolica, viljuškari. Često se u b. nalaze i tvornice gl. pogonskih i pomoćnih strojeva. B. se klasificiraju prema smještaju (mor., riječno, jezer.) i namjeni (rat. i trg.), prema vrsti brodova (za putn., teretne, ribar., rat. brodove, podm.), prema dimenzijama brodova odn. području plovidbe (za velike odn. prekooceanske brodove, za srednje i obalne brodove), prema osnovnom materijalu za gradnju brod. trupa (za čelične, drvene i stakloplastične brodove), prema kapacitetu (mala, srednja i velika), prema organizaciji proizvodnje (samostalno, montažno, opće i specijalizirano). B. za popravak brodova naziva se remontno b., a za gradnju i popravak mješovito b. Veličina (kapacitet) b. izražava se tonažom i masom izgrađenih brodova u t, vrstom, veličinom i brojem brodova u jednoj godini (jednom smjenom); dopunjuju je podaci o broju i veličini diljeva za gradnju, površina i duljina operativne obale te morske dubine, kapaciteti dizalica i broj osoblja. Za gradnju trupa broda nosivosti 4000 ··· 8000 dwt treba 120 ··· 140 radnih sati po toni materijala, za trup broda od 30 000 dwt oko 45 ··· 60 sati po toni, za trup broda od 200 000 dwt oko 20 ··· 30 sati po toni; 62 ··· 80% ukupne mase broda otpada na trup, a 35 ··· 50% nosivosti na masu broda. Danas su sva naša mor. b. udružena u → Jadranbrodu, a riječna u → Dunavbrodu.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
brodogradilište. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/brodogradiliste>.