brzinomjer

brzinomjer (log), navig. instrument za mjerenje brzine broda. Bočnim ili holandskim b. (engl. Dutchman’s log) brzina se računa iz vremena potrebnog brodu da prevali vlastitu duljinu ili dio svoje duljine. Prvi su ga upotrijebili niz. pomorci (17. st.), i to tako što su s broda bacali daščice u more. Bouguerov log, vrsta bočnog b.; brzina se računa s pomoću drvenog čunja koji je privezan uzicom. Nazvan prema franc. hidrografu P. Bougueru. Černikijevljev b., vijčani električni b.; vodene strujnice okreću vijak davač (4 lopatice) oko vodoravne osi otvorena kućišta; svakih 11,25 okretaja (oko 5 m) kontaktni mehanizam vijka odašilje el. impulse pokazivaču prevaljenog puta, a pokazivač brzine registrira brzinu na osnovi vremenskog intervala (18 s). Elektromagnetski b. mjeri brzinu na osnovi el. napona na elektrodama svitka (osjetnog elementa), koji se napaja izmjeničnom strujom; napon ovisi o brzini protoka vode uz kućište, u kojem se nalazi osjetni element. Na osnovi signalnih impulsa (svakih 0,01 M) matični pokazivač registrira brzinu i prevaljeni put broda. Forbesov b., vrsta vijčanog električnog b. kojemu je davač turbinski kotačić; napon el. struje razmjeran je broju okretaja kotačića, tj. brzini broda, koja se u čvorovima čita na pokazivaču brzinomjera; el. impulsi (100 imp/M) pokreću posebnu kazaljku na pokazivaču prevaljenog puta. Hidrodinamički b. mjeri brzinu broda na osnovi razlike hidrodinamičkog (zbog vožnje) i hidrostatičkog (ovisnog o gazu) tlaka u Pitotovoj cijevi (amer. brzinomjeri Pitometer log, šved. SAL, sovj. LAG 4 i 6). Impeller log ili DTMB Mark I Knotmeter, amer. tegljeni električni b. kojemu je davač pasivni vijak (engl. impeller) s indukcijskim sistemom koji za svaki okretaj vijka daje 10 el. impulsâ (1 impuls = 0,01 čv). Davač se tegli kablom (122 m) na dubini oko 20 m (do 30 čv), a digitalni pokazivač brzine (na brodu) pretvara impulse u čvorove i registrira ih. Ovaj b. pogodan je za mjerenje brzine u pokusnim vožnjama. Patentni b. mjeri prevaljeni put na osnovi broja okretaja vijka koji se uzicom tegli po krmi ili iza bočnice broda; na brojčaniku pokazivača čitaju se naut. milje i kabeli; brzina se računa prema broju kabela prevaljenih u vremenskoj jedinici. U tegljenih p. b. brojčanik je sastavni dio vijka (sredinom 19. st. Reynoldov Pendent log, zatim Massey log, Harpoon log i dr.), a u palubnih je p. b. na pokazivaču koji se nalazi na brodu (njem. Haecke; engl. W. Cherub log, W. Neptun, Trident; sovj. Ma itd.). Plitki b. sličan je ručnom b., ali na kraju uzice nalazi se uteg; upotrebljavali su ga Nizozemci potkraj 19. st. pri plovidbi plitkim vodama. Ručnim b. brzina se određuje na osnovi vremena (npr. 30 s) potrebnog da određeni broj duljina uzice (po 14,62 m) isteče po krmi broda; (na kraju je uzice drveni segment – plavčica); završetak pojedine duljine označen je tekućim brojem čvorova (uzlova); broj čvorova isteklih za 30 s pokazuje brzinu broda u čvorovima; upotrebljavao ga je Vasco da Gama; prvi zapisi pod nazivom chip log ili ship log potječu od W. Bournea (1574); pomorci su ga prihvatili polovicom 17. st.; danas je rezervni b. na jedrenjacima. Statveni b., vrsta hidrodin. brod. brzinomjera; na pramčanoj statvi nalazi se otvor za hidrodin. tlak, a na bokovima za statički tlak. Ultrazvučni b. ili Dopplerov b. radi na principu Dopplerova efekta; brzinu preko dna (do 200 m dubine) mjeri uspoređivanjem frekvencijâ odaslanog i od mor. dna odraženog signala; za veće dubine prijemnik automatski prima odraze od gušćeg sloja vode i mjeri brzinu kroz vodu. Vijčani b. mjeri brzinu broda na osnovi broja okretajâ pasivnog vijka ili turbinskog kotačića smještenog u posebnom kućištu (tzv. sablja) i isturenog kroz dno broda (npr. Černikijevljev b., Forbesov i dr.).