Burma

Burma, država u ji Aziji s izlazom na Bengalski zaljev i Andamansko ili Burmansko more; 676 552 km²; 39 893 000 st. (1989): Burmanaca (68%), Shana (6,9%), Karena (6,6%), Rakhina (4,4%) i dr. (14,1%); porast st. 2,1% (1980-85). Službeni jezik burmanski. Gl. grad Rangoon (2 458 712 st., 1983). Novčana jedinica kyat (1 BUK = 100 pyasa). Društveni bruto-proizvod 180$/st. (1983). Prostranu središnju dolinu Irrawaddyja zatvaraju planinski lanci Arakan Yoma (3035 m) i ravnjak Shan (1000 ··· 1200 m), koji se produžuju na Malajski poluotok. Pred 3060 km dugom obalom mnogo je otoka (Merguijsko ili Myeičko otočje, otoci Ramree ili Rambre te Cheduba ili Manaung). Gl. rijeke: Irrawaddy, Chindwin, Sittang, Salween, Tenasserim. Trop. monsunska klima; sr. zimska (januar) temp. 16 ··· 24 °C, ljetna (juli) 24 ··· 30 °C; od oktobra do februara hladno i suho, od marta do sredine maja toplo i suho, od sredine maja do oktobra kišno razdoblje (pušu vlažni SW monsuni). Oborine: oko 5000 mm u arakanskom primorju i gorju, 2500 mm u delti rijeke Irrawaddyja. U poljoprivredi je zaposleno 66,2% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 10,5%, u uslužnim djelatnostima 23,3% st. Uzgaja se riža, arahidi, mahunarke, sezam, kukuruz, pšenica, pamuk, juta, voće i povrće, čaj. Šumarstvo: 19,2 mil. m³ drva (1983). Stočarstvo (1984): najviše goveda (9,6 mil.) i svinja (2,7 mil.). Ribarstvo: 585 800 t mor. organizama (1983; srdela, škombra, brgljun, tunj, kozice); u području Merguijskog otočja vade se biseri. Ležišta nafte i zemnog plina, olovne, antimonske, cinčane, kositrene, volframske i željezne rude, srebra, soli, ugljena, dragog kamenja (rubini i safiri). Prehr., tekstilna, duhanska, drvna, cementna i petrokem. industrija; talionice obojenih metala. Gl. izvozni proizvodi: riža (38%), tikovina (24%), ruda (7%), kozice (3%). Vrijednost izvoza (1985): 303 mil. $ (Singapur 20%, Indonezija 16%, Japan 15%). Vrijednost uvoza (1985): 283 mil. $ (Japan 31%, SR Njemačka 24%, Singapur 9%, V. Britanija 6%, SAD 3%). Prometna mreža: 3137 km željezničke pruge i 22 863 km cesta (asfaltirano 17%). Međunar. aerodrom Rangoon (Mingaladon). Unutrašnji plovni putovi (rijeke i kanali) dugi su oko 8000 km; plovne rijeke: Irrawaddy (1450 km od ušća do grada Bhama, te 3200 km plovnih putova u delti), Chindwin (400 km), Salween (400 km); rijekama i kanalima godišnje se preveze oko 1 mil. t tereta. Gl. luka Rangoon (95% uvoza i 75% izvoza). Ostale važnije luke: Sittwe, Moulmein, Bassein (pomoćna rangoonska luka). Ukupan lučki promet (1984): 1,8 mil. t; ukrcaj 1,3 mil. t, iskrcaj 0,5 mil. t. Trgovačka flota (1986): 106 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 125 524 brt ili 355 233 m³; struktura: 5 tankera za naftu (2935 brt) i 1 za različite tekućine (998 brt), 25 brodova za generalni teret (99 034 brt), 27 ribar. brodova (5578 brt), 7 FP-brodova (5325 brt), 4 opskrbna broda (2588 brt), 20 tegljača (4035 brt), 2 jaružala (1661 brt), 15 netrg. brodova (3370 brt). Ratna mornarica pod upravom je ministarstva obrane; flota (1986): 4 kor., 9 p. br., 12 p. č., 21 top., 13 transp. br., 36 riječnih p. br. Morn. zrakoplovstvo: 7 av. i više helikoptera; ukupno 7000 ljudi (800 u mom. pješadiji); gl. baze: Bassein, Mergui, Moulmein, Seikyi, Sinmalaik i Sittwe. – Na području je B. u 11. st. formirana prva velika država, koja se za mongolske najezde raspala 1287. U 16. i 17. st. na obalama se učvršćuju Portugalci, Nizozemci, Englezi i Francuzi. Nakon tri protubrit. rau (182426, 1852. i 1885-86) B. je potpala pod kolonijalnu upravu Brit. Indije (1886-1937); brit. krunska kolonija postala je 1937. U II svj. ratu (1942-45) pod jap. okupacijom. Pod pritiskom jakog pokreta za osamostaljenje, koji je vodila Antifašistička liga narodnog oslobođenja, V. Britanija je priznala Burmi nezavisnost (1948). Novim ustavom (1974) B. je postala jednostranačka socijalistička republika. Od 1990. naziva se Mianmar. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.