ciklonske staze

ciklonske staze, putanje premještanja ciklonâ. Ciklona umjerenih širina redovito se premješta od W prema E; na nju utječe razdioba atmosfer. tlaka i reljef područja. Ciklone s Atlantika gibaju se prema NE, povremeno prodiru u Arktik a redovito u evroazij. kontinent; brzina njihova gibanja je do 30 km/h, u pojedinim slučajevima i više od 100 km/h; ciklona koja se gasi može i stacionirati. Stazama prema SE ciklone se kreću gotovo uvijek u hladno god. doba; ljeti se kreću ugl. stazama I, IV i Vb; za naše krajeve osobito značenje ima staza Va koja se račva u staze Vb, Vc i Vd (Vd₁ i Vd₂). Pacifičke ciklone kreću se od i obale Azije sve do Aljaske i i obale Sjeverne Amerike. C. s. j hemisfere su jednostavnije jer je raspored kopna i mora znatno drukčiji. – Za Evropu c. s. odredio je 1882. njem. meteorolog Wilhelm Jacob van Bebber (1841-1909); čestine ciklona na pojedinim c. s. odredili su 1959. i D. Radinović i D. Lalić. Trop. ciklon nošen zračnom strujom u kojoj je formiran kreće se od Ε prema W; područja su njihova stvaranja zone ekvatorijalnih tišina (toplinski ekvator) u z dijelovima oceana, oko otočja u blizini kontinenta čije se obale protežu približno u smjeru meridijana; staza ima oblik parabole otvorene prema E, s tjemenom u visini suptrop. maksimuma (25° ··· 30° Ν i S); prva grana staze vodi kroz trop. pojas od Ε prema W ili WNW (na j hemisferi WSW); druga (povratna) vraća se srednjim geogr. širinama u smjeru NE do NNE (na j hemisferi SE do SSE); c. s. mijenjaju smjer ovisno ο sezoni (po tome je posebno značajan s Atlantik). Brzina gibanja ciklona je do 50 čv; kad stigne u pojas umjerenih geogr. širina većom brzinom produžuje stazama izvantrop. ciklonâ i prima njihove karakteristike (→ tropski ciklon).