Dnjepar

Dnjepar, rijeka u evr. dijelu SSSR; duga 2285 km; porječje 504 000 km². Izvire na Valdajskom visočju, a utječe u Crno more. U Dnjeparski liman mogu uploviti brodovi do 5 m gaza. Za riječne brodove plovna je do Dorogobuža (2075 km od ušća), za morske (do 5000 dwt) do Kijeva (910 km od ušća); plovidbeni period u gornjem toku 240 dana, u donjem toku 285 dana godišnje; rijeka zaleđena od decembra do marta odn. aprila. Zajedno s Pripjatom, Berezinom i Desnom tvori Dnjeparski plovidbeni sistem; Dnjeparsko-bugskim (dug 196 km; 10 brod. prevodnica za brodove do 800 dwt), Dnjeparsko-njemenskim (dug 55 km) i Berezinskim kanalom povezana s Baltikom. Gl. pristaništa i gradovi: Kijev, Kremenčug, Dnjepropetrovsk, Zaporožje, Nikopolj, Herson. Najviše se prevozi drvo, žitarice, ruda, građevinski materijal; između Kijeva i Hersona razvijen putn. promet. Iskorišćuje se za dobivanje el. energije (6 velikih HE s akumulacijskim jezerima) i natapanje. – U 9. i 10. st. kijevski su knezovi na D. imali ratnu flotilu kojom su 907. napali Carigrad. Na D. je 1696-1792. organizirana rus. Dnjeparska flotila za akcije na Azovskom i Crnom moru. U II svj. ratu na D. je djelovala sovj. RRF (Berezinski, Pripjatski i Dnjeparski sastav); pri povlačenju sovj. jedinica s D. brodove su potopile posade; obnovljena 1943 (3 brigade brodova Volške flotile prebačene su željeznicom na rijeku Desnu); sudjelovala je u operacijama na Visli i Odri te u završnoj Berlinskoj operaciji.