Dominikanska Republika

Dominikanska Republika ili Dominikana, država u srednjem i i dijelu otoka Hispaniole (Veliki Antili; Srednja Amerika); 48 442 km²; 7 307 000 st. (1989): mulati (75%), bijelci (15%) i crnci (10%); porast st. 2,3% (1980-85). Gl. grad Santo Domingo de Guzmán (1 700 000 st., 1987). Službeni jezik španjolski. Novčana jedinica peso (1 DOP = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 1371 $/st. (1983). U z i središnjem dijelu zemlje planinski lanci (najviši Cordillera Central ili Sierra Cibao; Pico Duarte, 2175 m), između kojih su plodne doline (Vega Real, Azúa i Neiba). I dio D. nizinsko je područje. Rijeke (Saco, Yague del Norte) kratka su toka, nepogodne za plovidbu. Nekoliko slanih jezera (najveće Enriquillo). Na uskoj obali (duga 1400 km) nekoliko većih zaljeva: Neipski, Ocoanski i Yumski zaljev u j dijelu te Escocesa i Samanáski zaljev u s dijelu. Trop. klima; sr. god. temp. 25,6 ··· 27,3 °C; god. kolebanje temp. 3 ··· 4 °C. Čitavu godinu pušu NE pasati. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 41,3% aktivnog st., u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 23,9%, u uslužnim djelatnostima 34,8% st. Uzgaja se šećerna trska, avokado, naranča, riža, kava, banana, kakaovac, duhan. Šumarstvo (1983): 0,6 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (2 mil.). Ribarstvo (1983): 13 169 t mor. organizama (srdele, tune, kozice, jastozi). Ležišta željezno-niklene rude, boksita, zlata i srebra. Prehr. (šećerane, destilerije ruma, pivovare), duhanska, cementna, kem. (umjetna gnojiva) industrija. Gl. izvozni proizvodi: šećer (35%), zlato (20%), željezno-niklena ruda (10%), kava (10%), kakao (8%). Vrijednost izvoza (1985): 735 mil. $ (SAD 64%, Švicarska 6%, Kanada 4%). Vrijednost uvoza (1985): 1487 mil. $ (SAD 35%, Venezuela 28%, Meksiko 11%). Turizam. Prometna mreža: 142 km željezničke pruge (80% industrijska) i 17 695 km cesta (29% asfaltirano). Međunarod. aerodromi: Santo Domingo i La Romana. Gl. luke: Santo Domingo (80% ukupnog uvoza), Puerto Plana, San Pedro de Macoris, La Romana. Ukupan lučki promet (1984): 4,5 mil. t; ukrcaj 1,9 mil. t, iskrcaj 2,6 mil. t. Trgovačka flota (1986): 35 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 42 241 brt ili 119 542 m³; struktura: 1 tanker za naftu (674 brt), 1 brod za tekući plin (437 brt), 1 BC-brod (11 171 brt), 26 brodova za generalni teret (25 814 brt), 2 tegljača (385 brt) i 4 netrg. broda (4760 brt). Ratna mornarica: na čelu je načelnik admiralštaba (podređen sekretaru oružanih snaga); oko 4000 ljudi; flota (1986): 1 fr., 5 kor., 2 p. br. (3 u planu), 11 p. č., 3 des.br.; morn. zrakoplovstvo ima 2 av. i 12 hel., a morn.-des. pješadija 1 bataljon; gl. baze: Las Calderas, Haina i Santo Domingo. – God. 1844. i dio otoka se odvojio i proglasio samostalnom Dominikanskom Republikom (1861-65. ponovno pod Španjolskom). Pod okupacijom SAD (1916-24). Od 1930. diktatura generala Rafaela Leonidasa Trujilla Moline (ubijen 1961). Normalizaciju prilika prekinuo je voj. udar 1963. i amer. voj. intervencija. Nakon građanskog rata tzv. Aktom pomirenja situacija se smirila (parlamentarni izbori 1966).