Dugi otok

Dugi otok, najdulji otok zadarske skupine; dug 45 km; 124 km²; duljina obalne crte 170,7 km; koeficijent razvedenosti 4,5; 2250 st. (1981); najviši je vrh Vela straža (338 m); z obala strma i visoka, ostale položite; na sz otoka duboko uvučen zaljev Solišćica; jz obala, od Velog rata (svjetionik) do rta Vidilice, slabo je razvedena; izložena je vjetru i valovima s otvorenog mora, a zaklonjena od bure; na ji dijelu duboko uvučena uvala Telašćica (dobro sidrište), si je obala kamenita, mnogo pličina i otočića. Gl. naselja i lučice (uvale): Soline (zaljev Pantera), Božava, Lučina (Zaglav), Brbinj, Sali. Poljoprivreda, ribarstvo i prerada ribe (Sali); turizam (Božava). – Ant. naziv Insula Major; ime D. o. prvi je put zabilježeno glagoljicom 1460. U aprilskom ratu 1941. okupirali ga Talijani; širi se NOP (organizirani partizanski logori, partijske organizacije, odbori Narodne pomoći) i organiziraju partizanske pom. veze s ostalim otocima i kopnom. U poč. septembra 1942. ribar. brodicama prevezeno je 255 partizana na obalu (kod Tribunja); formiran Primorski (Iški) bataljon. Nakon kapitulacije Italije D. o. konačno je oslobođen unatoč povremenim njem. desantima. Potkraj novembra 1943. sjedište III POS-a, a od 19. 1. 1944. i II POS-a i njihovih flotila; D. o. postao je baza NOVJ i Mornarice NOVJ za sjevernojadranske otoke; stalna pom. veza s Visom. Često bombardiranje otoka i njem. desanti (krajem 1943. i poč. 1944, posljednji 31. 5-3. 6. 1944) nanosili su gubitke partizanskom brodovlju.