Ekvador

Ekvador, država u sz dijelu Južne Amerike; izlazi na Tihi ocean; 283 561 km², uključujući Galápagosko otočje (7976 km²); 10 490 000 st. (1989), ugl. Indijanaca (41%) i mestika (40%); porast st. 2,5% (1980-85). Gl. grad Quito (890 355 st., šire područje 1 110 250 st., 1982), a najveći je Guayaquil (1 204 532 st.). Službeni jezik španjolski; govore se i indijanski jezici (kečuanski, araukanski). Novčana jedinica sucre (1 ECS = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 1430 $/st. (1983). Obalni pojas u z dijelu, Ande (Chimborazo, 6267 m) u središnjem i amazonska nizina u i dijelu. Razvedena obala, osobito j dio, duga 2237 km; Guayaquilski zaljev najveći na z obali Južne Amerike. Pred obalom malo otoka (Puna). E. pripada pučinsko Galápagosko (Colónsko) otočje (otoci: Isabela, Santa María, San Salvador, Santa Cruz, San Cristóbal, Española, Fernandina, Genovesa, Marchena, Pinta, Darwin, Wolf i dr.). Gl. rijeke (Guayas, Esmeralda, Mira, Santiago, Daule) tvore mrežu prirodnih plovnih putova. Trop. klima na obali i u amazonskoj dolini, umjerena do oštra planinska u Andama; sr. god. temperatura 24,5 ··· 27,2 °C na obali, 11,8 ··· 14,8 °C u Andama (do 3000 m); oborine 120 ··· 200 mm. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 33% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 19%, u uslužnim djelatnostima 48%. Uzgajaju se banane, agrumi, ananas, kakaovac, kukuruz, krumpir, šećerna trska, duhan, pamuk. Šumarstvo: 7,8 mil. m³ drva; dobivanje kaučuka. Stočarstvo (1983): svinja (4,3 mil.), goveda (3,3 mil.) i ovaca (2,3 mil.) i dr. Ribarstvo (1983): 307 288 t mor. ribe (89% sleđ, zatim tuna). Ležišta zlata, srebra, bakrene i cinčane rude te nafte (13,6 mil. t, 1986) i zemnog plina; naftovodi povezuju ležišta s esmeraldaskom lukom. Prehr., tekstilna, duhanska, cementna, papirna, kem. i petrokem. industrija; proizvodnja gume. Gl. izvozni proizvodi: nafta (67,1%) i naftni derivati (4,8%), riba i riblje prerađevine (8,2%), kava (6,8%), banane (6,7%). Vrijednost izvoza (1985): 2905 mil. $ (SAD 57%, Panama 10%, Kolumbija 6%). Vrijednost uvoza (1985): 1606 mil. $ (SAD 34%, Japan 9%, SR Njemačka 9%). Prometna mreža: 965 km željezničke pruge i 35 718 km ceste (asfaltirano 16%); 1392 km Panameričke auto-ceste. Međunar. aerodromi u blizini Quita (Mariscal Sucre) i Guayaquila (Simon Bolivar). Glavne luke: Guayaquil, Esmeraldas (izvoz nafte), Manta i Puerto Bolivar. Ukupan godišnji lučki promet (1984): 7,8 mil. t; ukrcaj 5,3 mil. t, iskrcaj 2,5 mil. t. Trgovačka flota (1986): 155 brodova (većih od 100 brt); ukupna tonaža 437 682 brt ih 1 230 150 m³; struktura: 22 tankera za naftu (154 725 brt), 1 za naftu i kemikalije (2688 brt) i 1 za kemikalije (4375 brt), 1 BC-brod (11 153 brt), 38 brodova za generalni teret (234 277 brt), 84 ribarska broda (24 633 brt), 3 FP-broda (3600 brt), 3 tegljača (440 brt), 1 istraživački brod (1105 brt) i 1 netrg. brod (686 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; ukupno oko 3800 ljudi; flota (1986): 2 podm., 1 raz., 1 fr., 6 kor., 6 r. č., 7 p. č., 2 des. plovila; morn. zrakoplovstvo: 15 av. i he.; mom. pješadija: 2 bataljona (1500 ljudi); vojnopom. baze: Guayaquil, Jaramijo, San Lorenzo, Galápagos. – Državu indijanskoga karskog plemena (Cara) zauzele su Inke u dr. pol. 15. st.; Španjolci su E. zauzeli 1533-34. Zbog nezadovoljstva španj. vlašću 1809. izbio je ustanak; 1822-30. E. je u konfederaciji s Venezuelom i Kolumbijom, zatim nezavisna republika. U novije doba borbe između konzervativaca i liberala te borbe protiv klerikalnog utjecaja; polit. nestabilnost, gospodarska nerazvijenost i težak položaj radnih masa u 20. st. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.