Etiopija

Etiopija, država u si Africi; izlazi na Crveno more; 1 223 600 km²; 47 709 000 st. (1989): Amhari (30%), Galie (26%), Tigrini (9%), Tigrejci (5%) i dr.; porast st. 2,9% (1980-85). Glavni grad Addis Abeba (1 412 575 st., 1984). Službeni jezik amharski; govore se i mnogi semitski (tigrejski i tigrinski) i kušitski (gallski, sidamski, somalski) jezici. Novčana jedinica etiopski birr (1 ETB = 100 centa). Društveni bruto-proizvod 115 $/st. (1984). Etiopsko gorje (Ras Dashen, 4620 m) i visoki ravnjaci u z i sr. dijelu, Istočnoafrički tektonski jarak (vulkanizam) u središtu, Somalska visoravan na ji, nizinsko područje u si dijelu. Nerazvedena crvenomorska obala duga 1094 km; pred obalom Dahlačko otočje, otok Harmil i mnogo koraljnih otoka. Gl. rijeke: Modri Nil (odvirak jezera Tane), Atbara, Sobat, Shibeli i Juba. Jezera: Rudolfovo, Tana, Chew Bahir (Stefanijino), Abaya, Shala i Zwai; nalaze se u Istočnoafričkom jarku. Trop. i suptrop. klima modificirana je apsolutnom visinom u tri pojasa: vrući tropski (do 1700 m), topli suptropski (1700 ··· 2400 m) i umjereni (iznad 2400 m); u crvenomorskom primorju pustinjska klima; sr. zimska (januar) temp. 14,9 ··· 27,2 °C, ljetna (juli) 14,9 ··· 34,5 °C; oborine 180 ··· 1250 mm. Poljoprivreda je gl. privredna grana (78% aktivnog st.). Uzgaja se kava (240 000 t, 1984), kukuruz, ječam, pšenica, proso, šećerna trska, arahidi, agrumi, pamuk. Šumarstvo: 30 mil. m³ drva. Stočarstvo: najviše goveda (26 mil.), ovaca (23 mil.), koza (17 mil.). Ribarstvo (1983): 3900 t mor. ribe. Ležišta zlata, platine, potaše i bakrene rude; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, papirna, cementna, duhanska i petrokem. industrija; proizvodnja stakla i obuće. Gl. izvozni proizvodi: kava (62%), krzno i koža (10%). Vrijednost izvoza (1984): 417 mil. $ (SAD 20%, SR Njemačka 17%, Japan 10%, Francuska 8%, Italija 7%, Džibuti 6%). Vrijednost uvoza (1984): 928 mil. $ (SSSR 21%, Italija 13%, SR Njemačka 10%, Japan 9%, V. Britanija 8%). Prometna mreža: 781 km željezničke pruge i 36391 km ceste (asfaltirano 34%). Unutrašnji plovni putovi dugi 266 km. Međunar. aerodromi: Addis Abeba, Asmara. Gl. luke: Messewa (Massawa), Aseb (Assab), a služe i Djibouti (Džibuti) te Mombasa (Kenija). Ukupan lučki promet (1984): 2,3. mil. t; ukrcaj 0,5 mil. t, iskrcaj 1,8 mil. t. Trgovačka flota (1986): 23 broda (veća od 100 brt), ukupno 66 926 brt ili 190 471 m³; struktura: 1 tanker za naftu (1317 brt), 16 brodova za generalni teret (63 068 brt), 2 ribar. broda (218 brt), 3 tegljača (724 brt) i 1 brod za stoku (1599 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 1500 ljudi; flota (1986): 2 fr., 4 r. č., 3 t. č., 1 p. br., 11 p. č., 8 des. plovila; vojnopom. baze: Massawa, Assab. – U ← 3. tisućljeću E. je bila u egip. interesnoj sferi. Kršćanska (monofizitska) država u Aksumu (razvija se od 4. st.) s uspjehom se, nakon islamske ekspanzije, sukobljavala sa susjednim sultanatima (Šoa, Ifat, Harar), osobito 14-16. st. Unutrašnje borbe za vlast (od 18. st.), sjedinjivanje i modernizacija države te sve jače miješanje evr. sila obilježavaju noviju etiopsku povijest. Pobjedom kod Adue (1896) suzbijen je tal. prodor. Brit.-franc.-tal. sporazumom 1906. bile su podijeljene interesne sfere u Etiopiji. Fašistička je Italija bez objave rata napala Etiopiju (1935-36) i uklopila je u Talijansku Istočnu Afriku (s ondašnjom tal. kolonijom Eritrejom i Talijanskom Somalijom). Gerilski otpor okupatoru (na čelu Haile Selassie) potrajao je do 1941, kada su brit. čete zajedno s Etiopljanima oslobodile zemlju; odlukom UN (1952) uspostavljena je etiopsko-eritrejska federacija; god. 1962. E. je postala unitarna država, a Eritreja njezina pokrajina. Teške socijalne prilike i carski apsolutizam urodili su štrajkovima, demonstracijama, sukobima i vojnom pobunom u kojoj je 1974. svrgnut Haile Sellassie; 1975. ukinuta je monarhija i proglašena republika. God. 1977-78. u ratu sa Somalijom, uz pomoć SSSR-a i Kube, pobijedila je Etiopija. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.