Filipini

Filipini, država i otočje pred ji azij. obalom, između Tihog oceana i Južnokineskog mora; oko 7090 otoka (2773 bezimena); 300 000 km²; na 11 najvećih otoka (Luzon, 104 688 km²; Mindanao, 84 630 km²; Samar, 13 080 km²; Negros 12 705 km²; Palawan, 11 875 km²; Panay, 11 515 km²; Mindoro, 9735 km²; Leyte, 7214 km²; Cebu, 4422 km²; Bohol, 3865 km²; Masbate, 3269 km²) otpada 92,3% ukupne površine; 61 971 000 st. (1989), ugl. Filipinaca (mješavina Malajaca, Negritosa i Polinezijaca); doseljenici iz Kine, Evrope, Azije (Indija, Arabija) i Amerike tvore 20% st.; porast st. 2,5% (1980-85). Gl. grad (i luka) Manila (1 728 441 st., šire područje 6 720 050 st., 1984) na otoku Luzonu. Službeni jezik filipinski (55,2% st.); govori se i engleski (44,7% st.), španjolski te 77 različitih domorodačkih jezika. Novčana jedinica filip. peso (1 PHP = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 300 $/st. (1984). Otoci su vulkanskog podrijetla. Često stradaju od potresa čije je ishodište u Filipinskom jarku. Ukupna duljina obalne crte 22 540 km; ispred obale koralj ni grebeni. Veći zaljevi: Lingayenski, Manilski, Lamonski, Tayabaski, Ragayski, Tabacoski, Lopezov i Balayanski (na Luzonu), Leyteanski, Davaoski, Iliganski, Moroski i Illianski (na Mindanau). Veće rijeke: Cagayan, Tarlac, Pampanga i Bicol (Luzon) te Mindanao i Agusan (Mindanao). Veća jezera: Baysko (najveće na F.) i Taalsko (Luzon), Lanaosko (Mindanao) te Nanjansko (Mindoro). Trop. monsunska klima; sr. god. temp. do 26 °C; god. oborine: 2000 ··· 4500 mm; u junu i novembru česti cikloni (tajfuni), osobito u s i središnjem dijelu zemlje. U poljoprivredi je zaposleno 49,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 12,8%, a u uslužnim djelatnostima 37,3%. Uzgaja se riža, kukuruz, banane, šećerna trska, kokosova palma, duhan, manilska konoplja (abaca), kaučukovac, kakaovac, kava, agrumi, ananas, arahidi. Šumarstvo: 36 mil. m³ drva; dobivanje kaučuka. Stočarstvo: najviše bivola (2,9 mil.) i goveda (1,9 mil.). Ribarstvo (1983): 1 836 877 t mor. organizama (srdela, skuša, inćun, tuna, liganj). Ležišta bakrene, željezne, kromske, niklene i manganske rude, zlata, srebra, platine, ugljena; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, drvna i papirna, cementna, kem. i petrokem. te automobilska industrija; crna i obojena metalurgija. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: el. i elektron. dijelovi (21%), kokosov orah i kokosovo ulje (13,6%), odjeća (.10,8%), drvo (6,6%), voće i povrće (6,5%), šećer (6,4%), bakar (5%). Vrijednost izvoza (1985): 4607 mil. $ (SAD 36%, Japan 20%, V. Britanija 5%, Nizozemska 4%, SR Njemačka 4%). Vrijednost uvoza (1985): 5459 mil. $ (SAD 23%, Japan 17%, Kuvajt 12%, Saudijska Arabija 11%, SR Njemačka 5%). Prometna mreža: 157 139 km cesta (asfaltirano 14%), 1144 km željezničke pruge (najviše na Luzonu i Panayu) i 3219 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom: Manila. Od 94 veće i 496 manjih luka najvažnije su: Manila, Cebu, Iloilo, Davao, Aparri, Batangas i Zamboanga. Ukupan lučki promet (1984): 31 mil. t tereta; ukrcaj 13mil. t, iskrcaj 18 mil. t. Trgovačka flota (1986): 1131 brod (veći od 100 brt) ukupne tonaže 6 922 499 brt ili 19 590 672 m³; struktura: 74 tankera za naftu (646 514 brt), 2 za naftu i kemikalije (9256 brt), 9 za kemikalije (9003 brt) i 1 za razni tekući teret (418 brt), 16 LNG i LPG-brodova (16 513 brt), 12 OB-brodova (572 542 brt), 180 BC-brodova (4 232 156 brt), 344 broda za generalni teret (1 015 862 brt), 18 putn.-teretnih brodova (26 302 brt), 9 kontejnerskih brodova (31 390 brt), 8 brodova za cestovna vozila (94 534 brt), 6 brodova za preradbu ribe (1374 brt), 248 ribar. brodova (62 854 brt), 90 FP-brodova (129 009 brt), 1 opskrbni brod (1082 brt), 70 tegljača (21 091 brt), 7 jaružala (8870 brt), 9 brodova za stoku (33 580 brt), 4 istraživačka broda (1733 brt) i 23 netrg. broda (8416 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 28 000 ljudi (1600 oficira); flota (1986): 7 fr., 10 kor., 13 p. br., 73 p. č., 103 des. plovila; morn. avijacija: 10 av. i 10 he.; baze: Sangley Point, Zamboanga; Cavite je baza 7. flote i morn. zrakoplovstva SAD. – Filipine je otkrio Magellan 1521, a mnogo prije postojale su trg. veze s Kinom. Ime su dobili po španj. kralju Filipu II, za čije vladavine je počela kolonizacija. God. 1762. privremeno ih je zauzela brit. flota. Borba protiv Španjolaca dovela je do ustanka 1896. i proglašenja nezavisne republike (1897). Nakon poraza Španjolaca u ratu protiv SAD (Manilski zaljev, 1898) F. su potpali pod kolonijalnu vlast SAD; 1934. stekli su autonomiju. Za II svj. rata (od 1942) bili su pod jap. okupacijom; razvio se partizanski rat; oslobođeni su uz pomoć amer. vojske 1945. God. 1946. dobili su nezavisnost. Poratni razvoj F. obilježen je povezivanjem sa SAD i koncentriranjem vlasti u rukama predsjednika Ferdinanda Marcosa, čiji je pad (1986) omogućio unutrašnje promjene.