Francuska Polinezija

Francuska Polinezija, franc. prekomor. teritorij (od 1958) u j dijelu Tihog oceana, na plovidbenom putu Panamski kanal – Novi Zeland; 3521 km²; 183 000 st. (1987): Polinezijci (68,5%), Francuzi i Kinezi; porast st. 2,6% (1980-85). Gl. grad Papete (23 496 st., 1983) na Tahitiju. Službeni jezik francuski. Novčana jedinica jest CFP-franak (1 XPF = 100 centima). Društveni god. bruto-proizvod 7620 $/st. (1983). Obuhvaća više od 130 vulkanskih otoka i atola u nekoliko otočnih skupina (ukupna duljina obale 2525 km). Privjetrinski otoci (Îles du Vent) – 1194 km², 123 069 st. (1983); otoci: Tahiti, Mooréa, Méhétia, Tetiaoro, Manu. Zavjetrinski otoci (Îles sous le Vent) – 404 km², 19 060 st. (1983); otoci: Huahiné, Raiatéa, Tahaa, Bora-Bora, Maupiti. Tuamotsko i Gambierovo otočje – 726 km², 11 793 st. (1983); otoci: Rangiroa, Hao, Turéia, Mangareva; 78 atola. Australsko otočje – 148 km², 6283 st. (1983): otoci Rimatara, Rurutu, Tubuai, Ralvavaé, Rapa-Iti; Markiski otoci (Îles Marquises) – 1049 km², 6548 st. (1983); otoci: Nuku-Hiva, Ua Pu, Ua Huka, Hiva Oa, Tahuata, Fatu-Hiva i dr. Skupina Privjetrinskih i Zavjetrinskih otoka tvori Društvene otoke (Îles de la Société). Na atolima Mururoi i Fangataufi franc. poligoni za ispitivanje nukl. oružja. Uzgaja se kokosova palma, pamuk, šećerna trska, kava, voće, vanilija. Stočarstvo: najviše svinja (34 000) a zatim goveda (10 000). Ribarstvo: 2378 t mor. organizama (1984); vade se i uzgajaju školjke (biseri, sedef)· Ležišta fosfata. Prehr. (šećerane, destilerije ruma, uljare), tekstilna i kožna (obuća) industrija. Gl. izvozni proizvodi: kokosovo ulje i kopra, biseri i sedef, vanilija. Vrijednost izvoza (1984): 36 mil. $ (Francuska 68%, Italija 14%, SAD 7%, Japan 6%). Vrijednost uvoza (1984): 614 mil. $ (Francuska 46%, SAD 16%). Turizam. Međunar. aerodromi. Papeete (Faaa) i Mooréa; zračne veze s Francuskom, SAD (Havaji), Meksikom i Novim Zelandom. Gl. luka Papeete. God. lučki promet oko 0,4 mil. t (iskrcaj 95%). – Franc. posjed od 18. st.