Gibraltarska vrata

Gibraltarska vrata (arap. Bab al-Zakak, lat. Fretum Gaditanum), strateški važan mor. prolaz između afr. i evr. obale koji spaja Sredozemno more s Atlantskim oceanom; širok 7 ··· 20 M, dug 36 M. Dubina mora povećava se od zapada prema istoku; na i ulazu veća je od 1000 m, kod Tarife oko 760 m. Plitki Gibraltarski prag (300 m), duž meridijana 6° W, sprečava prodor hladnih dubinskih vodenih masa iz Atlantika u Sredozemno more. Zbog različite gustoće vode Atlantskog oceana i Sredozemnog mora nastaje površinska W struja (oko 1,0 m/s) i dubinska Ε struja (0,8 m/s). Najveći su prirodni zaljevi u tjesnacu Gibraltarski i Tangerski. Luke: Gibraltar (pripada V. Britaniji), Algeciras i La Línea (Španjolska) te Tanger (Maroko); Ceuta na afr. obali (španj. posjed). Po međunar. javnom pravu G. v. pripadaju tjesnacima i sloboda plovidbe osigurana je po općem običajnom međunar. pravu i po ugovorima između Francuske, V. Britanije i Španjolske iz 1904, 1907. te Francuske i Španjolske 1912; ti ugovori zabranjuju podizanje utvrda i strateških uređaja od Melille do visova iznad desne obale rijeke Seboua na marokanskoj obali. Načelo slobodnog prolaza ne uključuje neutralizaciju područja G. v. pa u slučaju sukoba mogu postati ratište, uz poštovanje neutralnosti teritorijalnog mora neutralne države.