godišnja doba

godišnja doba, astronomska vremenska razdoblja između ekvinocija i solsticija; unutar tropske odn. kalendarske godine središte pravog Sunca prelazi svoj prividni put po ekliptici. Na sjevernoj hemisferi: proljeće, vrijeme između proljetnog ekvinocija (21. marta) i ljetnog solsticija (22. juna), traje oko 92,81 sr. Sunčevih dana; ljeto, vrijeme između ljetnog solsticija (22. juna) i jesenjeg ekvinocija (23. septembra), traje oko 93,62 sr. Sunčeva dana; jesen, vrijeme između jesenjeg ekvinocija (23. septembra) i zimskog solsticija (22. decembra), traje oko 90 sr. Sunčevih dana; zima, vrijeme između zimskog solsticija (22. decembra) i proljetnog ekvinocija (21. marta), traje oko 89,00 sr. Sunčevih dana. Nejednako trajanje g. d. uvjetovano je nejednolikim gibanjem Zemlje oko Sunca te nepoklapanjem apsidne crte sa solsticijskom crtom; trajanje pojedinih g. d. također se neprimjetno mijenja zbog precesije proljetne točke i rotacije apsidne linije. Kalendarski datumi početaka g. d. variraju unutar jednog dana, jer se građanska godina mijenja (obična ili prijestupna) i ne poklapa se s tropskom godinom (→ godina). Klimatske prilike između pojedinih g. d. ovise ο Sunčevoj deklinaciji, pa se klimatska razdoblja (ljeto–zima) ne poklapaju na sjevernoj i južnoj hemisferi, kalendarski se razlikuju za 6 mjeseci.